'Sadašnje generacije neće uspjeti doživjeti standard kakav primjerice ima Talijan ili Španjolac'

Nova predsjednica treba stvoriti institucionalni okvir i nastaviti s ustavnim promjenama, nova Vlada brzo će shvatiti neugodnosti zbog sadašnje situacije i zato bi trebala biti odlučna u provođenju reformi, ali bez obzira, sadašnje generacije neće uspjet doživjeti standard kakav primjerice ima Talijan ili Španjolac, kaže profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta Vedrana Pribičević.

Iako gotovo nema nikakve ovlasti, na što bi barem nova predsjednica trebala uputiti, ona ili njezin savjetnički tim?

Jasno je da pozicija predsjednika nije da vodi gospodarsku politiku u zemlji, niti to od sadašnje predsjednice treba očekivati. Ideju Ive Josipovića o ustavnim reformama treba i dalje podržati. Znak je političke zrelosti usvajanje promjena koje su dobre za cjelokupno društvo, bez obzira na to tko ih je predložio. Prisjetimo se samo laburista Tonya Blaira; on je za sebe uvijek govorio da je neotačerist, iako je M.Thatcher bila na posve drugom dijelu političkog spektra. S druge strane, glasačima nije bilo dovoljno dobro objašnjeno koja je veza ustavnih reformi i ekonomije; cijeli jedan dio ekonomske znanosti bavi se efektima zakona na ekonomiju. J. Buchanan je za tu svoju analizu 1986.godine dobio Nobelovu nagradu. Primjer ustavne reforme jest zabrana (dodatnog) zaduživanja države, fiskalna litica u SAD-u ili pak regionalizacija. Nova pravila stvaraju nove institucije, a kvalitetne institucije temeljna su pretpostavka ekonomskog rasta. Dakle, predsjednica ipak može utjecati na stvaranje mogućnosti za gradnju boljeg institucionalnog okvira, jer to je ono što Hrvatskoj doista treba.

Ako i dobijemo novu vladu, može i prije vremena, može li se očekivati neki brzi zaokret? Odnosno kakva bi to politika trebala biti koja bi nas uspjela pokrenuti?

S obzirom na antagonizaciju na koje su obje stranke u manjoj ili većoj mjeri pristale, vjerojatnost prijevremenih izbora je bitno povećana. Nova vlada (za koju mnogi koji su puno upućeniji kažu da će biti sastavljena od HDZa i koalicijskih partnera) će ubrzo shvatiti sve neugodnosti sjedenja u foteljama u zemlji koja se nalazi u teškoj gospodarskoj situaciji. Ne vidim čemu tolika želja za premijerskom foteljom da biste eventualni bankrot Hrvatske gledali iz počasne lože, no dobro. Bilo bi doista sjajno da HDZ svoj autoritarni stil preslika na odlučno provođenje reformi, odnosno slamanje otpora reformama na svim razinama. Također, ekonomska politika treba napokon dobiti podlogu u odgovarajućoj ekonomskoj analizi i znanosti. To se još i zove ekonomska politika bazirana na dokazima (evidence-based economic policy). Naime, vođenje ekonomske politike “po sluhu” i puštanjem probnih balona nije primjereno 21. stoljeću, povećava neizvjesnost te direktno utječe na makroekonomske agregate osjetljive na očekivanja, kao npr. investicije.

To je upravo problem sadašnje vlade, koje su najveće greške bile po tom pitanju?

To su definitivno bile prvotne špekulacije s mijenjanjem poreza na dohodak, uvođenjem poreza na imovinu i štednju, pa i monetizacija autocesta. “Puštanje balona” daje dovoljno vremena interesnim skupinama koje koče reforme da se organiziraju i osujete svaki pokušaj bilo kakve reforme.

Kakve su vaše prognoze za ovu godinu - navodno smo deficit donekle stabilizirali, neki pokazatelji su u pozitivi.. no javni dug je velik, kao i nezaposlenost...

Prognozira se uz pomoć modela, a ja sam se tu sklona prikloniti onim procjenama koje je nedavno dao HNB; a to je 0.2% rasta. Čisto za ilustraciju; Latvija je 2009.godine imala stopu rasta od minus 18 posto, a već je dvije godine kasnije rasla stopom od 5.3 posto. To je najzorniji efekt provođenja reformi. Javni dug je dodatno narastao kada su se o obračun uključio dug autocesta.

Iako je Hrvatska daleko od grčkog duga od 173% BDP-a, svejedno imamo treći najveći javni dug od zemalja sa kojima se trebamo uspoređivati; veći od Poljske, Litve, Latvije, Estonije, Češke i Slovačke. Nezaposlenost je posebna priča, jer se uslijed krize promijenila struktura ekonomije; građevinski sektor se u potpunosti urušio i nije izgledno da će se oporaviti. Shodno tome, za očekivati je porast strukturne i dugotrajne nezaposlenosti.

Bez obzira na loše stanje i upravljanje, odupiremo se mjerama bez kojih bi moglo doći do veće štete, npr. monetizacija?

Autoceste u knjigama vrijede oko 130 milijardi kuna, no prihod po kilometru je višestruko manji od prihoda po kilometru na europskim prometnicama. Jasno je da je takav poslovni model neodrživ, pogotovo ako će politika nastaviti kadrovirati menadžment iz svojih redova. Autocesta je prirodni monopol, pa menadžer treba brinuti samo o troškovnoj efikasnosti. Otpor monetizaciji postoji jer mnogi vjeruju da će se sredstva od koncesije dijelom koristiti za pokrivanje deficita, odnosno za plaće i materijalne troškove umjesto investiranja, i taj strah je opravdan.

Niste optimistični u pogledu nekog čuda i brzog oporavka, mislite da će se kriza prenijeti na još dugi niz godina?

Kriza se već prenijela na dugi niz godina. Kada bi se vratili na stope rasta od 3-4% koje smo iskusili prije krize, za dostizanje prosjeka EU-a po BDPu per capita trebalo bi nam 15 dugih godina. Dakle, naš problem nije samo što mi ne rastemo, nego što druge ekonomije unutar EU rastu i ta magična granica prosjeka unije se stalno pomiče. I to je naša realnost, to je ono što kažu brojke. Hrvatska neće postati najprosperitetnija zemlja Europske unije za mog života, jer će tek moja djeca uživati u standardu kakav primjerice ima jedan Španjolac ili Talijan. No ne vidim ništa tragično u tome, danas živimo bolje i duže nego prije stotinu godina. A reforme su najljepši poklon koji možemo dati našoj djeci.

Predajete bihevioralnu ekonomiju, može li se ona primijeniti u nekom segmentu na dio naše ekonomije?

Apsolutno! Bihevioralna ekonomija je nova, znanstveno utemeljena paradigma za vođenje javnih politika, gdje se koriste saznanja iz psihologije, teorije igara i dizajna mehanizama. Bihevioralnu ekonomiju koriste mudri političari bez obzira na političku orijentaciju; Cameron u Ujedinjenom kraljevstvu, Obama u SAD-u. U slučaju Hrvatske, bihevioralna ekonomija bi se mogla primijeniti u reformi javne uprave, redukciji korupcije i općenito u remodeliranju neformalnih institucija. Zadnje desetljeće socijalizma i problematična transformacija stvorila je kod ljudi razočaranje tranzicijom, te dovela do potpune destrukcije socijalnog kapitala. Bihevioralnom ekonomijom se mijenja ono što svi zovemo “mentalitet”. Ne postoji “mentalitet korupcije” ljudi se uključuju u koruptivne aktivnosti jer im se to isplati, odnosno koristi su im veći od troškova u vidu eventualnog otkrivanja njihovog koruptivnog djela i kaznenog progona.

Neki primjer?

Općenito, ljudi dobro reagiraju na dvije vrste stimulusa: novčani i statusni. Eksperimentalno je pokazano da su recimo ljudi puno efikasniji ako im isplaćujete bonuse za iznadprosječne performanse, te da recimo najboljih uposlenicima uručujete priznanja koja si kasnije mogu staviti u CV. Još je efikasnije ako svima podijelite bonuse na početku godine i onda zaprijetite vraćanjem bonusa ako se zacrtani ciljevi ne ostvare.