Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Pro 2022

Sadimo probleme: Povrće uvozimo, ne uzgajamo

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Sadimo probleme: Povrće uvozimo, ne uzgajamo

Površine na kojima se u Hrvatskoj proizvodi povrće u padu su, a u skladu s tim i proizvodnja povrća. Ti su pokazatelji doveli do toga da nam je pokrivenost potrošenje uvozom povrća dosegla čak 57 %, odnosno da se proizvodi samo 43 % povrća za potrebe hrvatskih potrošača, što je alarmantan podatak.

Ulaganja

Kazala je to, između ostalog, Žaklina Jurišić, iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), na nedavnom seminaru "Hrvatsko povrće", u Svetom Martinu na Muri, u organizaciji Gospodarskog lista i Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

"U Hrvatsku se uvozi čak 25 % zamrznutog povrća i 100 % sušenog, pa je potrebno usmjeriti se i na preradu, a ne samo na primarnu proizvodnju povrća", rekla je Jurišić.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir prigodom sudjelovanja na okruglom stolu "Izazovi i perspektiva razvoja hrvatskog povrćarstva 2023. - 2027.", održanom u okviru seminara "Hrvatsko povrće", istaknula je kako je u Strategiji poljoprivrede navedena ciljana mjera za sektor proizvodnje povrća - ulaganje u proizvodne kapacitete malih i srednjih poljoprivrednika i proizvođačkih organizacija, posebice u stakleničku proizvodnju povrća.

"Ulaganja planirana Nacionalnim strateškim planom u primarnu proizvodnju, preradu, skladištenje i pripremu proizvoda za tržište su ključna, a izgradnja logističko-distributivnih centara tim će intervencijama dati vjetar u leđa, no mora ih pratiti dostupnost osnovne infrastrukture, ali i novih i inovativnih tehnologija proizvodnje, uključujući digitalizaciju", istaknula je Petir.

Ona je rekla kako su znatnije investicije malih i srednjih proizvođača, uz iznimku nekoliko velikih stakleničkih proizvodnji, u povrtlarskoj proizvodnji izostale, a razloge treba tražiti u nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta i usitnjenosti parcela. Zbog toga je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu osigurano dodatno bodovanje za proizvođače povrća, a izmjenama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta pojednostavljeni su uvjeti za provođenje komasacije, te je planirano okrupnjavanje 18.000 ha do kraja 2026. godine. Osvrnula se i na nezainteresiranost osiguravajućih kuća za osiguranje plasteničke/stakleničke proizvodnje od šteta, kao i na aktivnosti Odbora za poljoprivredu u pronalaženju rješenja za to, te je pozvala proizvođače povrća da se uključe sa svojim prijedlozima. Nedostatak visokoobrazovanog kadra u svim granama poljoprivredne proizvodnje, pa tako i u povrtlarskoj proizvodnji, i slabo udruživanje proizvođača kočnica su daljnjem rastu sektora, i tu je pomoć savjetodavaca, struke, znanosti i istraživanja itekako potrebna. S tim ciljem je, istaknula je Petir, izmjenama Zakona o poljoprivredi jasnije reguliran opseg pružanja usluga privatnih i javnih savjetodavaca, kojih u Republici Hrvatskoj nema dovoljno za podizanje stupnja stručnosti i osposobljenosti vlasnika poljoprivrednih gospodarstava, a ubuduće će se osim državne savjetodavne službe financirati i privatna.

Kvaliteta

Petir je upozorila na potrebu dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, propisivanja kvalitete proizvoda Zakonom o poljoprivredi i snažnijeg inspekcijskog nadzora kako bi se eliminirala nelojalna konkurencija, zaštitilo naše domaće proizvođače, ali i sankcioniralo nepošteno ponašanje trgovačkih lanaca. Na okruglom stolu uz zastupnicu Petir sudjelovali su i Žaklina Jurišić iz Hrvtaske gospodarske komore, Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec i Marina Galović, predsjednica Udruge proizvođača povrća Grada Zagreba. Juraj Orenda rekao je da je u okolnostima tržišne utakmice u EU-u teško zaštititi domaću proizvodnju od uvoza i da Ministarstvo poljoprivrede nastoji mjerama pomoći svim sektorima, pa tako i povrćarima, da povećaju konkurentnost i otpornost, no na samim povrćarima je da se više povežu i udruže kako bi se povećala konkurentnost njihove proizvodnje i ojačao položaj na tržištu, osobito spram otkupljivača.


Komentari članka

Vezani članci

Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni

28.05.2026.

Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve

Bamija nije zahtjevna za uzgoj, ali traži oprez kod presađivanja

26.05.2026.

Iako još uvijek nije široko rasprostranjena u Hrvatskoj, bamija, poznata i pod nazivom okra, sve više privlači pažnju zbog svojih nutritivnih vrijednosti i široke primjene. O ovoj zanimljivoj kulturi razgovarali smo dr. sc. Borisom Ravnjakom.

Prije 30 godina ga se proizvodilo 60.000 tona: Gdje je danas lički krumpir?

29.04.2026.

Krumpir u Lici ubrzo dobiva posebno mjesto. Razlog leži u specifičnim prirodnim uvjetima: podnožje Velebita karakteriziraju hladna klima, velike temperaturne razlike između dana i noći te čisto, ilovasto-pjeskovito tlo

"U mojim žilama ne teče krv, nego zelje": Priča Marije Cafuk u kojoj će se mnogi pronaći

22.04.2026.

OPG Jurice Cafuka već četiri generacije živi isključivo od zemlje. Poznati su po proizvodnji varaždinskog zelja, ali i krumpira te bučinog ulja. Kako izgleda njihov dan i organizacija posla, ispričala nam je Marija Cafuk.

Sadnja krumpira u sjeni energetske krize

27.03.2026.

Iako početak sezone obećava, poljoprivrednike na sjeveru zemlje muče ograničenja u točenju, a ponegdje i nestašica plavog dizela. Pritisak stvaraju i visoki troškovi proizvodnje, posebno kada je riječ o umjetnom gnojivu, no unatoč svemu, radovi ne staju.

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk