Sadnjom stabala do spasa planeta Zemlje

Svjetski dan zaštite okoliša (World environment day -WED) tradicionalno se obilježava svakog 5. lipnja od 1972. godine. Naime, na taj dan je, na konferenciji u Stockholmu, Opća skupština Ujedinjenih naroda sustavno i globalno pristupila problemu zaštite okoliša. Dan zaštite okoliša je tako postala jedinstvena godišnja prigoda koju koriste mnogi pojedinci, nevladine udruge, zajednice djece i mladeži, istaknuti industrijski čimbenici, mediji te vlade iz cijeloga svijeta za pokretanje raznih akcija radi poboljšanja stanja u okolišu.

Ove godine Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se pod nazivom »Tvoj planet te treba - Ujedinjeni u borbi protiv klimatskih promjena«, a grad domaćin je Ciudad de Mexico. I Hrvatska je u četvrtak postala dijelom jedinstvenoga, globalnog organizma te je nizom, prije svega, ekoloških akcija dala doprinos spašavanju našeg planeta Zemlje.

Valja podsjetiti kako su od šezdesetih godina prošlog stoljeća rasli problemi degradacije okoliša, nedostatka hrane, rasta stanovništva, nemoralnog društva i nezdravoga života, ali pritom nitko nije razmišljao o tome da će to postati globalni međunarodni problem, a još manje o tome da se s njim treba suočiti i rješavati ga. Potkraj šezdesetih kriza okoliša, odnosno onečišćenje, porasla je do neslućenih razmjera. Gradile su se tvornice zagađivači koje su se svog otpada rješavale na način da su ga puštale u zrak ili u rijeke, što je dovelo do pomora flore i faune.

Nuklearne elektrane širile su svoja smrtonosna zračenja zbog kojih su se počela rađati mutirajuća djeca. U zemlje bogate divljači išlo se na safari, gdje su se zbog ljudskog prestiža nekontrolirano uništavale životinjske vrste do posljednjega živućeg primjerka.

Havarije prekomorskih tankera rezultirale su izlijevanjem nafte u mora, prašume su se krčile da bi se gradili gradovi i autoceste, a energetski resursi trošili su se bez razmišljanja o budućnosti. Napredovala je industrija oružja, i onog kemijskog, za okoliš posebno kobnog, te se činilo da se svjetske sile natječu koja će učinkovitije, s većim posljedicama, uništavati Zemlju.

Sve te posljedice po svoj su prilici bile nužne da napokon švedska vlada 1968. godine, Ekonomskom i socijalnom konziliju Ujedinjenih naroda ponudi na razmatranje Nacrt o zaštiti okoliša. Kao ishod toga, u Stockholmu je 5. lipnja 1972. organizirana UN-ova konferencija za ljudski okoliš. Tada se prvi put svijet organizirano prihvatio problema okoliša, koji su opasno priprijetili. Države su se udružile nacionalno, religijski, rasno, ekonomski, kulturno i politički pred rastućim problemom koji je mogao eskalirati i eksplodirati bilo gdje. Radi toga su se predstavnici 113 zemalja okupili u nakani da zajednički rješavaju krizu okoliša i upozore svijet na odgovornost u zaštiti Zemlje.

U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša javnosti se obratio i generalni tajnik Ujedinjenih naroda, Ban Ki-moon koji je izjavio da želi ohrabriti ljude iz svih dijelova svijeta da se okrenu i učine naš planet zelenijim i čistijim. Moon je poručio svim stanovnicima Zemlje da gase svjetla, koriste javni prijevoz, recikliraju, počiste parkove i zasade barem jedno drvo.

Heroji Dana zaštite okoliša
Kako se svake godine povodom Dana zaštite okoliša izabiru tzv. heroji klime, za heroje su ove godine proglašeni Roz Savage, koja će preveslati Tihi ocean kako bi upozorila na štetnost ugljikova dioksida te otac i sin Charles i Sho Scott koji će biciklom obići Japan. Među herojima je i David de Rothschild koji je izradio brod od ekološki prihvatljivih materijala kojim će oploviti Tihi ocean te kineski ekološki fotograf Luo Hong. Herojima je proglašen i projekt »Kaisei« skupine inovatora koja proučava kako detoksirati oceane.