Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Lis 2022

Saša Šormaz: Što vrijedi dobra cijena kada kukuruza nema?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Martina Pavlović  

Saša Šormaz: Što vrijedi dobra cijena kada kukuruza nema?

Četvrtiu godinu zaredom Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek na svom je pokušalištu održao javnu žetvu komparativnih pokusa hibrida kukuruza. Zastupljeno je bilo 40 hibrida iz FAO skupina 300, 400, 500 i 600 i to različitih sjemenarskih kuća.

"Rezultati će pokazati koji su najpogodniji po pitanju ovih klimatskih (ne)prilika kako bi iduće godine poljoprivrednici mogli računati s kojim će hibridima ostvariti dobre prinose", o cilju provođenja pokusa ispričao je dekan ovog fakulteta, prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić.

Osvrnuo se na dobar rad sjemenara rekavši da smo 2016. i 2017. godine imali između šest i sedam tona po hektaru, dok je danas to zahvaljujući njima prosjek od oko devet tona.

Agrotehnika je kod svih hibrida u pokusu odrađena jednako. Pretkultura je bio suncokret, a sjetva obavljena 22. travnja. Osnovnom gnojidbom dodano je 200 kg/ha MAP NP 15:51 te 150 kg/ha UREA-e. Kasnije u lipnju je obavljena kultivacija s prihranom od 250 kg/ha KAN-a.

Pokušalište 60 dana bez kapi kiše
Prodekan za razvoj pokušališta i transfer tehnologija Tomislav Vinković rekao je da ove godine imaju manje hibrida u pokusu nego lani kada ih je bilo 57, a svaki je zasijan na površini od 600 m2.

"Pridružili su se novi proizvođači. Raste i interes, kako sjemenarima tako i poljoprivrednika koji na ovaj način mogu dobiti vrijedne informacije o pogodnostima određenih hibrida u ovom slučaju za područje istočne Slavonije", pojasnio je.

Osvrnuo se i na sušu. Kako kaže, na pokušalištu FAZOS-a kiša u jednom periodu godine nije padala 60 dana. "Radi toga očekujemo niske prinose, nekih 5-5,5 tona po hektaru", dodao je. Kako je pojasnio, svaki hibrid u pokusu vrši se zasebno, a nakon toga ide vaganje.

"Utvrđujemo prinos i vlagu zrna kako bi usporedili uspješnost pojedinog hibrida", zaključio je. Naime, rezultati pokusa će uskoro biti dostupni na stranicama FAZOS-a.

Na klimatske promjene i sušu osvrnuo se i prof.dr.sc. Bojan Stipešević rekavši da smo zadnji puta takve sušne uvjete imali 2013. godine, a samo godinu dana nakon toga uslijedile su poplave.

"Ne mislim da će tako biti iduće godine, ali klima zna biti nezgodna. Što je toplije više isparava i kiša jače pada, ali nikad ne znaš gdje", slikovito je opisao.

Ove godine velike razlike u prinosima
Prema njegovim riječima zato imamo sliku na području Republike Hrvatske kakva je danas. Naime, u zapadnim dijelovima ratari bilježe prinose preko 10 t/ha i to zato što je kiša padala u pravi čas, dok je primjerice u Cvelferiji odlično ako su oni preko 5 tona.

Profesor Stipešević kaže da su oni kod kukuruza šećerca i kokičara prepolovljeni u odnosu na lani. "Možda bi imali šanse da je padalo više nakon 1. svibnja", napominje on dodavši da su ove nedavne kiše u rujnu pale prekasno kako bi se zrno nalilo.

"Struka može reći, a znanost pokazati. Na financijskim institucijama je da uliju kapital u navodnjavanje koje je nužno na nekim područjima", poručio je.

Cijena nije problem, kukuruza nema?
Prema riječima prodekana Vinkovića, FAZOS ove godine uspostavlja projekt kojim će na pokušalištu postaviti pametan sustav za navodnjavanje u suradnji s jednom izraelskom tvrtkom. "Imat ćemo 10 pokusnih polja na površini od jednog hektara“, otkrio je.

Rezultati pokusa zainteresirali su i ratara Sašu Šormaza iz Klise koji još nije ovršio svoj kukuruz, a došao je, kaže, vidjeti kakvi su prinosu u ovoj teškoj i izazovnoj godini. "S cijenom od oko 2,35 kn/kg sam zadovoljan, ali što mi to vrijedi kada kukuruza nema", zaključio je.

Što se tiče samodostatnosti ovom kulturom, dekan Zmaić napominje da Hrvatska dobro stoji. Kako je rekao, duplo smo veći proizvođači nego što je potrebno.


Komentari članka

Vezani članci

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja

14.07.2026.

Iza nje su desetljeća znanstvenog rada u hortikulturi, razvoja suvremenih tehnologija uzgoja i očuvanja biljnih resursa. Danas nastavlja obrazovati nove generacije agronoma i cvjećara te promicati održivu i znanjem utemeljenu poljoprivredu.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2726 članka imaju tag hrvatska
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk