Savjetodavna struka u Hrvatskoj bez jasnih pravila

Premda je vrijednost prihoda koje tvrtke ostvare od poslovnih savjetodavnih usluga teško procijeniti jer o tome nisu provođena istraživanja, prema nekim podacima u toj djelatnosti u Hrvatskoj godišnje se “okrene” između 110 i 130 milijuna eura.

Anton Florijan Barišić, predsjednik Udruge poslovnih savjetnika (UPS), kaže nam kako poslovna zajednica, naročito u vrijeme aktualne gospodarske krize, konzultantske usluge najviše traži u području upravljanja novčanim tokovima, financijama te kriznog upravljanja i reinženjeringa poslovnih procesa, organizacijskog razvoja i prodajnih strategija. Primjetan je, kaže, i rast u području ljudskih resursa.

Razvoj te struke u nas, ističe Barišić, sprječava nekoliko problema. “Najveća prepreka je nedostatak pravno formalnog i stručno tehničkog okvira koji bi regulirao pravila rada i ponašanja unutar struke”, naglašava. A kako nema regulatornog okvira, svi oni koji žele mogu se baviti konzultantskim poslom, pa se tako događa da su savjetodavne usluge ispod kvalitete profesionalnih konzultanata koji se pridržavaju etičkog kodeksa rada i standarda struke.

Crno tržište konzultanata

“Drugi problem s kojim se konzultanti susreću jest rascjepkanost i razjedinjenost konzultantskog prostora te pokušaj različitih javnih i privatnih institucija da nameću rješenja i stvaraju svoje 'kućne' savjetnike te razne interne 'certifikate' kojima se stvaraju monopoli i zanemaruje stručnost i kvaliteta rada”, podcrtava Barišić ističući kako menadžeri i političari nakon završetka ili prekida karijere često prelaze u savjetnike i obavljaju taj posao bez nužne dodatne edukacije i usavršavanja, čime dugoročno štete profesiji.

Na pitanje o crnom tržištu tih usluga, prvi čovjek UPS-a odgovorio nam je kako zbog nedostatka informacija i sustavnih istraživanja na tu temu ne može dati točne odgovore, može samo zaključiti da ono doista postoji. “Smatram kako takvo tržište ozbiljno šteti ugledu i prepoznatljivosti struke, no ono nije opasnost za razvoj i opstanak 'pravog' poslovnog savjetovanja”, napominje on.

Vedran Gostimir, član Uprave Orkisa, jedne od vodećih tvrtki koja se bavi financijskim, računovodstvenim, poreznim i konzultantskim uslugama, kaže kako u današnje vrijeme poreznih opterećenja i nedovoljnog razumijevanja poreznog sustava, građanski sektor ponajviše traži usluge poreznog savjetovanja i izrade poreznih prijava.

Poslovni subjekti, pak, prema njegovu iskustvu, najčešće zahtijevaju usluge knjigovodstva i računovodstva, postavljanja kvalitetne porezne politike, analize poslovanja te izradu poslovnih planova i investicijskih projekata. “Potonje je zbog ekonomske krize u blagom padu, no smatramo kako će se i taj segment usluga kroz oporavak gospodarstva ponovno vratiti na prijašnju razinu”, tvrdi.

Brojne mogućnosti na internetu

Računovodstvena struka, objašnjava Gostimir, nekada je bila pristuna samo u državnim poduzećima i nekim savjetodavnim kućama. Kako je bilo sve više mogućnosti za pokretanje poduzetničkih djelatnosti, tako se počelo razvijati i računovodstvo i konzalting iz tog područja. “Danas je struka dosegnula određenu razinu, ali još ne onu koja se može naći izvan naših granica. Pod time mislim na certificirane računovođe.

Krivac za to je djelomično i Zakon o računovodstvu, a dijelom i sama struka koja nije uspjela izboriti svoje mjesto pod suncem. To bi se trebalo promijeniti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju”, smatra on. Jer, kad Hrvatska bude punopravna članica EU-a, promijenit će se neki standardi u poslovanju pa će se tako obvezno morati posjedovati ovlašteni certifikati koje izdaje država za obavljanje konzultantskih usluga iz, primjerice, područja računovodstva.

Segmenti djelatnosti u kojima ima prostora za rast, smatra Gostimir, svakako su internetske usluge, porezno savjetovanje i forenzično računovodstvo. “Internet pruža brojne mogućnosti poboljšanja postojećih kao i novih usluga online računovodstva. Porezno savjetovanje će se sve više tražiti upravo zbog certifikata koji omogućuje zastupanje klijenata na sudu te velike porezne uštede u zakonskim okvirima”, kaže on. Forenzično računovodstvo pak ima sve veću važnost zbog zaštite poslovanja te sprječavanja i otkrivanja pronevjera u poslovanju.

Zbunjivanje javnosti

Mladen Štahan, direktor TEB Poslovnog savjetovanja, tvrtke čiji se savjetnici bave brojnim stručnim područjima među kojima su financije i računovodstvo, porezno savjetovanje, javna nabava, radno, obvezno te trgovačko pravo, ističe kako vodeća hrvatska konzultantska poduzeća uglavnom prate europske i svjetske trendove u poslovanju, posebice po načinu rada, kvaliteti usluge te tehnološkoj opremljenosti. Prepreka za daljnji razvoj te djelatnosti, kaže, ima više.

“Sve je više novih manjih poduzeća koja 'napadaju' pojedine segmente poslovanja za koje nisu nužna veća znanja ili ulaganja. Među njima ima loših, osrednjih te poneka zaista dobra tvrtka”, napominje. Savjetovanjem se, nastavlja, bave i sveučilišni profesori i raznorazni stručnjaci čija kvaliteta usluga značajno oscilira. “Profesori ponekad nisu ažurni s propisima, preuskog su ili nedovoljno praktičnog znanja, a neki konzultanti često nisu stručni. K tome, stručnjaci i nakladnici koji silom žele biti u središtu pažnje, ponekad javno komentiraju propise koji još nisu ni doneseni ili temeljem saznanja stečenih raznim poluilegalnim kanalima zbunjuju javnost”, smatra Štahan. Prostora za razvoj, kaže on, uvijek ima. K tome, i kriza će vjerojatno ugasiti mnoge male, financijski nedovoljno stabilne konzultantske tvrtke.

“Domaćim konzultantima na ruku idu nejasni, nedorečeni te složeni propisi koji se često mijenjaju i za čiju je ispravnu i zakonitu primjenu potrebna dodatna uputa, stručna literatura ili pomoć profesionalaca. Zato se kod nas međunarodni konzultanti teško snalaze i uglavnom nude općenita tipska rješenja na akademskoj, a ne praktičnoj razini”, objašnjava Štahan.

Konzultanti i konkurentnost

Onaj tko radi nered i zbrku, njegov je vijek kratak, a onaj tko donese novo, upotrebljivo znanje i tehnologiju u novim tržišnim nišama ima dugu budućnost, smatra Mladen Šimunac, predsjednik Uprave Micro Grupe, regionalne konzalting tvrtke koja ima 10 ureda u Jugoistočnoj Europi. Međutim, duga budućnost ne znači i zauvijek, podcrtava Šimunac, jer tržište uporabljivog znanja brzo napreduje i vlastita konkurentnost je ono što konzultanti često zaboravljaju.

“Poslovni subjekti s kojima surađujemo tijekom ove godine najčešće su bili fokusirani na pripremu poslovanja za trenutak izlaska iz ove 'čudne' poslovne godine. Dakle, restrukturiranje, reorganizacija, usklađenje proizvodnog portfelja, priprema za ulazak u EU i slično”, kaže Šimunac. Većina današnjih konzalting tvrtki, naglašava, jako je mala, ispod pet zaposlenih osoba, zbog čega nedovoljno investiraju u znanje i tehnologije.

Primjetno je i kako određen broj takvih poslovnih subjekata raste, stvara rješenja ali ne u menadžmentskom savjetovanju, nego u domeni regionalnog razvoja i izazova Europske unije, marketinga, public relationa, računovodstvenog savjetovanja i korporativne sigurnosti. “U tim područjima poslovnog savjetovanja prisutne su tvrtke ili grupe sa 30 i mnogo više zaposlenih osoba. Također, primjećuje se i određen broj tvrtki kćeri uglednih svjetskih brendova koje raspolažu velikom bazom znanja, ali i u pojedinim područjima djelovanja njihova rješenja nisu prihvatljiva za specifičnosti poslovanja u Jugoistočnoj Europi, a neka čak ni u EU-u”, zaključuje Šimunac.

Najbolji uspijevaju brže

Robert Dürrigl, menadžer u Odjelu za poslovno savjetovanje u velikoj međunarodnoj tvrtki Deloitte koja pruža usluge financijskog, poreznog i poslovnog savjetovanja, upravljanja rizicima te revizije, ističe kako hrvatske savjetodavne tvrtke prate svjetske trendove.

“U tržišnom okruženju koje je pod snažnim utjecajem globalne ekonomske i financijske krize savjetodavne se kuće prilagođavaju zahtjevima kupaca. Pritom najbolji uspijevaju brže jer raspolažu kritičnom masom znanja i širokim portfeljom usluga, ali i male fleksibilne konzalting kuće nalaze svoj prostor na tržištu koje trenutačno stagnira. Sa stabilizacijom svjetskog gospodarstva i konzalting kuće mogu očekivati brži rast poslovanja jer će u razdoblju oporavka tvrtke tražiti nove načine pružanja usluga i proizvoda svojim kupcima i potrošačima”, smatra.

Priliku za rast vidi u mnogim segmentima. “Procesi tržišne globalizacije, ali i regionalni procesi integracija poput euro-atlantskih i drugih, zahtijevat će od tvrtki na lokalnim tržištima prilagodbe u strukturnom i regulatornom pogledu. Stoga će one morati poboljšati operativnu učinkovitost poslovanja, primjerice, produktivnost i konkurentnost, nastaviti s razvojem ljudskih potencijala i to posebice vodećih, prema uzoru na najbolje svjetske prakse, uvesti nove sustave za kontrolu poslovanja i poštivanje regulatornih zahtjeva”, kaže Dürrigl.

Sve to, smatra, mogu ostvariti i uz pomoć savjetodavnih tvrtki kojima je misija prenijeti znanje iz razvijenih, provjerenih tržišta te metodološkim i strogo kontroliranim procesom upravljanja promjenama.