Schengen voćarima olakšao izvoz, ali voće bi da mogu prodavali turistima?

Nismo sposobni 30 posto proizvodnje plasirati u svojoj zemlji turističkim kapacitetima koji bi trebali biti generatori potrošnje, ističe zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice Stjepan Zorić.

Nakon što su proteklih nekoliko godina voćarima istočne Hrvatske proljetni mrazevi znali uništiti veliku većinu potencijalnog uroda ove godine se to ipak po svemu sudeći neće dogoditi, ističe zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice Stjepan Zorić.

"Imali smo situaciju da voćke nisu ušle u fazu zimskog mirovanja još je i lišće bilo na njima do Nove godine. Kasnije je ipak zaustavljeno kolanje sokova", kazao je ovaj poznati voćar za Osječku televiziju.

Faza pupanja je uzela maha, ali se vrijeme u drugoj polovici siječnja stabiliziralo odnosno prekinuta je faza pretoplih klimatskih prilika. "Zbog visokih temperatura krenulo je kolanje sokova i počeli su se otvarati pupovi na ranim sortama jabuka i krušaka", napominje Zorić rekavši da to znači da ih mogu uništiti i manji minusi temperatura. Srećom to je, ponavlja, na vrijeme zaustavljeno.
Olakšan izvoz, ali...
"Najkritičnija faza u voćarstvu je cvjetanje zbog mraza koji je prethodnih godina uništio urode", dodaje. Voćari pozdravljaju i ulazak Hrvatske u Schengen, odnosno eurozonu što je, kaže, značajno smanjilo dosadašnje administrativne prepreke.

"Najvažnija nam je stvar da se u turizmu počnu koristiti naši poljoprivredni proizvodi. Imamo priliku za razvoj svih voćnih vrsta", istaknuo je. Turistička sezona bi, prema njegovim riječima, mogla nadomjestiti izvoz.

"Koncipirali smo nasade da imamo rane sorte koje se mogu plasirati na Jadranskoj obali pa se nadamo da će se krenuti u tom smjeru", dodaje. Ima pomaka, ali on ističe da nije zadovoljan jer nismo sposobni 30 posto proizvodnje plasirati u svojoj zemlji turističkim kapacitetima koji bi trebali biti generatori potrošnje.

Ogorčeni na reklame i trgovačke lance
"Međutim unazad pet godina pomak je vidljiv i ima dobrih primjera", napominje. Kaže da bi volio imati iste uvjete kao i kolege voćari iz stranih zemalja kada je riječ o plasiranju robe u trgovačkim centrima.

"Nekad smo ogorčeni na reklame stranih trgovačkih lanaca poput one Kupujmo hrvatsko i sličnih. To su akcije koje nemaju efekta nego samo da se u javnosti stekne dojam da oni vode računa o domaćoj proizvodnji, a to jednostavno nije istina", zaključio je rekavši da ne mogu misliti da su sa 100 kilograma kupljene domaće robe pomogli hrvatskoj poljoprivredi.