Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2018

Sergio Galošić: Pitanje nije možete li povećati plaće, vi morate povećati plaće

Izvor: lider.media · Autor: Jozo Knez  

Sergio Galošić: Pitanje nije možete li povećati plaće, vi morate povećati plaće

Sergio Galošić, predsjednik uprave tvrtke Klimaoprema, održao je zanimljivo predavanje na temu “Kako poduzeća mogu povećati plaće zaposlenicima” u četvrtak na konferenciji GALP 2018. Pitanje je to s kojim se svi poduzetnici danas susreću.

„Pitanje koje se postavlja je kako zaustaviti odljev radne snage iz Hrvatske. To je danas jedan od gorućih problema. Mi poduzetnici više nemamo vremena čekati gospodarstvo i državu da napravi nešto po tom pitanju. Poduzetnici se moraju sami organizirati i pokušati napraviti sve što možemo da zaustavimo taj egzodus“, kazao je u uvodu Galošić.

Problemi s kojima se hrvatsko gospodarstvo danas susreće su nedostatak srednjostrukovnog obrazovnog kadra, nedostatak visokoobrazovnog inženjerskog kadra, kontinuirano smanjenje novih učenika i studenata, odlazak radne snage i negativan prirodni prirast.

„Zajednički nazivnik svih današnjih problema je nedostatak radne snage“, poentirao je Galošić. Kako bi se to promijenilo, poduzetnici mogu napraviti nekoliko stvari. Danas su plaće jedan od najvažnijih kriterija za zaposlenike, stoga je izrazito bitno podignuti te plaće na razinu koja omogućuje zaposleniku pristojan život za njega i obitelj.

Optimizacijom i uštedama do većih plaća

„Također treba osigurati društvo u kojemu se osobni uspjeh temelji na radu, znanju i kompetencijama, te uvjete u kojima će se svaki radnik osjećati ugodno te bitno za cijeli tim“, dodao je Galošić. Kazao je kako na uvjete i plaće poduzetnici mogu utjecati i to svakako trebaju i napraviti.

Pitanje je kao povećati plaće ako su troškovi poslovanja svaki dan sve veći, ako je udio rada u finalnom proizvodu iznimno velik, ako su cijene proizvoda određene tržišnim uvjetima i kako povećati plaće kada je potrebno kontinuirano ulagati u proizvodnju i nove tehnologije?

„Pitanje nije možete li povećati plaće, vi morate povećati plaće“, izravan je bio Galošić.

Odgovor na pitanje kako povećati plaće je ušteda, točnije, uštede. Prokazao je probleme u proizvodnji gdje se javljaju nepotrebni gubici, gomilaju se proizvodi, rade se velike količine zaliha, otvaraju se nepotrebni transportni putevi te proizvodnja i upravljanje škartom nisu optimizirani. Svi ti problemi dovode do gubitaka koji bi se, da ih nema, mogli pretvoriti u kapital, pa tako i u zaposleničke plaće.

„Dostupnost novih tehnologija s kojima se unaprjeđuje proizvodnja mora se iskoristit. Među njima su digitalizacija, automatizacija i robotizacija u proizvodnji s kojom se efikasnost poslovanja može povećati do 30 posto. Uštede se također mogu postići smanjenjem troškova sirovina i materijala i uštedama na energentima“, rekao je Galošić.

Trenutno stanje u Klimaopremi

„Mi smo projekciju povećanja plaća napravili za zaposlenika u proizvodnji jer su oni najmanje plaćeni s prosječnom plaćom od 4691 kunu koja nije dostatna za zadovoljavajući život. U našoj tvrtki broj zaposlenih direktno u proizvodnji je 225. Ukupni godišnji trošak s tim plaćama i brojem zaposlenika iznosi 20 milijuna kuna. Ako želimo tu plaću podići na 7 tisuća kuna, ukupni trošak se penje na 31 milijun kuna, što znači da bi to ostvarili moramo uštedjeti oko 12 milijuna kuna“, započeo je Galošić.

U svoje izračune su uvrstili sve gore navedene uštede (zalihe, energenti, škart, sirovine, materijali).

„Kada se sve te stavke počnu primjenjivati, naš izračun, koji je bio izrazito konzervativan pokazao je da kroz tri godine možemo ostvari velike uštede. Samo u zalihama možemo uštedjeti do 6,6 milijuna kuna, u sirovinama i materijalima 3,5 milijuna kuna, reklamacije i škart milijun kuna. Dodamo još tu i povećanje prihoda uslijed povećanja efikasnosti od 3,5 milijuna kuna došli smo do ušteda od čak 14 milijuna kuna, dva više od očekivanog i to nam omogućuje povećanje plaća ne na 7 tisuća kuna, nego na 7500 kuna“, završio je Sergio Galošić.


Komentari članka

Vezani članci

Prosječna neto plaća za travanj u Hrvatskoj 1552 eura

02.07.2026.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za travanj ove godine iznosila je 1552 eura, što je nominalno više za 7,9 posto u odnosu na godinu prije, a realno, odnosno kad se uzme u obzir inflacija, za dva posto, objavio je

Ugostitelji upozoravaju: Bez stranih radnika sezona ne bi uspjela

25.06.2026.

Potrebe za stranim radnicima iz godine u godinu rast, domaće gospodarstvo ovisi o njima. Osim u trgovini, dostavi, građevini i turistička sezona teško je postala zamisliva bez njih. Na obali gotovo da ne postoji ugostiteljski objekt, hotel koji ne zapošlj

Ovisi li hrvatsko gospodarstvo o uvozu radne snage?

25.06.2026.

Uz demografski pad i iseljavanje mladih, Hrvatska se suočava s jednim od najvećih izazova svoje budućnosti. Dok broj stranih radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, sve se češće postavlja pitanje je li Hrvatska postaje ovisna o stranoj radnoj snazi?

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

Deficit medicinara je ogroman. Centar za rehabilitaciju u Kraljevici svakoj medicinskoj sestri nudi i 5.000 € dobrodošlice

16.06.2026.

Ugovor o radu na neodređeno, pet tisuća eura dobrodošlice i 400 eura mjesečne subvencije za smještaj za kandidate izvan Primorsko-goranske županije – uvjeti su koje Centar za rehabilitaciju Fortica u Kraljevici nudi za čak četiri radna mjesta medicinskih

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk