Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Stu 2010

Sezonalnost hrvatskog turizma mora se smanjiti

Izvor: www.mojbiz.com · Autor: Zlatko Salahović  

Sezonalnost hrvatskog turizma mora se smanjiti

Na Danima otvorenih vrata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu katedra za turizamu petak 26.11.2010., održala je okrugli stol na temu 'Kakav turizam doista želimo i možemo razvijati u Hrvatskoj'.

- Sezonalnost hrvatskog turizma je najveći problem turizma koji se potencira i produbljuje, što pokazuje činjenica da se 94 posto noćenja i 86 posto prihoda od međunarodnog turizma ostvari između travnja i rujna. Sezonalnost se mora smanjiti, istaknuo je Oliver Kesar, profesor Ekonomskog fakulteta. Negativni učinci sezonalnosti su neravnomjerno ostvarivanje ekonomskih i drugih učinaka, iskrivljavanje slike o potencijalima turizma, prekomjereno trošenje turističkih resursa, organizacijski problemi upravljanja destinacijom te rast dodatnih troškova javnog i privatnog sektora. Kesar je predložio i mjere koje bi doprinjele smanjenju sezonalnosti kao što su modernizacija hrvatskih proizvoda i destinacija, specijalizacija prema uskim segmentima potražnje, unaprijeđenje hotelske ponude i brandiranja te promjena sustava obrazovanja za potrebe turizma. Posebno je izrazio potrebu cjelovite sistematizacije i certificiranja radnih mjesta u turizmu. Sezonalnost možda je najveći problem hrvatskog turizma, no nipošto nije i jedini.

Mato Batoluci, profesor Ekonomskog fakulteta, u svome izlaganju o utjecaju krize i recesije na turizam u Hrvatskoj identificirao je niz problema koji muče naš turizam. Među njima su problemi vlasništva nad objektima, nedostatak kapitala, nelikvidnost i zaduženost poduzeća te siva ekonomija, koja značajno smanjuje prihode turizma. Batoluci je jedan od mnogih koji su ovih dana na Ekonomskom fakultetu izrazili nerealnost tečaja kune te njegov negativni utjecaj na gospodarstvo u cjelini, kao i na turizam. – Hrvatski turizam nema alternativu u gospodarskom razvoju države te se ne može supstituirati nijednom drugom granom gospodarstva, izjavio je Batoluci. Kesar je istaknuo da je razvoj turizma moguć jedino ako se on promatra kao podsustav nacionalnog gospodarstva, a ne kao samo još jedan sektor. Boris Vukonić, umirovljeni profesor i stručnjak za turizam, smatra da se ne može razvijati samo sa stajališta turizma već je on dio većeg sustava kojeg treba razvijati.

Vukonić je istaknuo i kako je potrebno prilagoditi legislativu potrebama turizma jer su pravni instrumenti logični za razvoj Hrvatske. Upozorio je na još veće probleme koje bi mogle zadesiti Hrvatsku ako se postigne zajednička europska turistička politika u kojoj na jači razvoj hrvatskog turizma neće gledati blagonaklono velike turističke zemlje, kao što su Francuska, Italija, Austrija i Španjolska. – Zbog toga je iluzorno očekivati povećanje stranih (europskih) investicija, smatra Vukonić. Sanja Čižmar, direktorica tvrtke Horwath Consulting, govorila je o perspektivama kapitalnih ulaganja u turizam. Za razvoj turizma potrebno je najviše ulagati u hotele i restorane. Upravo zbog toga zabrinjavaju poražavajući podaci da će se u 2010. godini smanjiti ulaganja u to područje za 65 posto u odnosu na prethodnu godinu. Cijelo vrijeme se ističe da je turizam strateški dio gospodarstva dok brojke pokazuju sasvim drugu sliku. U zadnjih deset godina u turizam je uloženo pet posto ukupnih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, dok je udio direktnih stranih investicija u turizam samo 2,5 posto.

Ukazala je i na brojne prepreke za ulaganje kao što su birokracija, dužina vremena izvedbe, korupcija i druge. –Vlada sada neprestano govori o privlačenju stranih investicija, ali ne razumije korjenite promjene koje se moraju dogoditi da bi se to ostvarilo. Predsjednik Tadić i ambasador Foley nedavno su spominjali diskriminaciju investitora iz njihovih zemalja u Hrvatskoj. Međutim, kod nas nema diskriminacije. Na nizu primjera možemo vidjeti da su svi ravnopravni u nemogućnosti da realiziraju investicije kod nas. U kratkom do srednjem roku očekujem smanjenje izravnih stranih ulaganja zbog nepovoljne ulagačke klime i visokog investicijskog rizika, smatra Čižmar.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

15.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

Ne prodaje se više smještaj nego doživljaj – kreativne industrije mijenjaju turizam Istre

15.04.2026.

Marijana Dabo Percan predsjednica je Strukovne grupe kulturno-kreativnih industrija Kreativna Istra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Pula, gdje aktivno djeluje na jačanju vidljivosti i gospodarske uloge sektora. Fokus njezina djelova

Uskrsna tradicija, sunce i toplo vrijeme: Predsezona u Dubrovniku i Splitu

10.04.2026.

Uskrs označava službeni početak turističke predsezone u Dubrovniku. Ljetni red letenja uveden je prošlog vikenda u Zračnoj luci "Ruđer Bošković", a Stradun je danas bio pun posjetitelja iz svih krajeva svijeta. Najave za ljeto su odlične, pa ipak, promatr

Produženi uskrsni vikend u Hrvatskoj donio više od 411.000 noćenja

10.04.2026.

Tijekom produženog uskrsnog vikenda u Hrvatskoj je ostvareno 121 500 turističkih dolazaka i 411 200 noćenja, pokazuju najnoviji podaci sustava e-visitor. Podaci za današnji dan još se obrađuju, no zanimljivo je da smo i bez uključenog ponedjeljka nadmašil

Slavonac prodaje aplikaciju za prijavu gostiju tisućama iznajmljivača i na Jadranu

09.04.2026.

Završio je FERIT, na kojemu danas radi kao vanjski suradnik. Stekao je iskustvo u korporativnom svijetu, no ipak se odlučio biti poduzetnik. Njegova je aplikacija nastala lokalno, a koristi se nacionalno

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke