Sindikatima se upalila crvena lampica

Nezavisni hrvatski sindikati uputili su pismo premijeru Milanoviću povodom dolaska MMF-a u Hrvatsku i njihovih zahtjeva oko izmjena Zakona o radu, smanjenja troškova zapošljavanja i otpuštanja i smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru.

Krešimir Sever premijera podsjeća kako je na sastanku sa predstavnicima sindikata bio vrlo jasan kako Vlada ne namjerava u ovoj godini poticati bilo kakve izmjene ZOR-a, pogotovo ne daljnju fleksibilizaciju, osim u dijelu produljene primjene pravnih pravila iz kolektivnih ugovora kojima je istekao rok i kako se ne planira otpuštanje u javnom sektoru. - No, MMF u zaključnoj izjavi u ključne mjere ubraja 'ubrzanje privatizacije poduzeća u kojima država ima udjele'. Budući sam pitanje nastavka privatizacije u Hrvatskoj potaknuo i na spomenutom sastanku Vas i predsjednika reprezentativnih sindikalnih središnjica, a posebno vezano uz donošenje cjelovite strategije privatizacije kao i vladine najave privatizacije Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, sada to želim problematizirati vezano i uz Zaključnu izjavu Misije MMF-a - kaže Sever.

Dodaje kako je nakon javne pohvale regionalnog direktora Svjetske banke za najavljene reforme i pravac kojim Vlada namjerava ići, uslijedila i Misija MMF-a, sa svojom 'mantrom', sindikatu zasvijetlila crvena žaruljica. - Budući iz Vlade dolazi najava privatizacije Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, smatramo kako su te obje kuće sastavni dio popisa onoga što ne bi trebalo biti predmet privatizacije. Rasprodaja nacionalnog hrvatskog blaga, započeta tijekom 90-tih godina, očito nije gotova- navodi Sever. Podsjeća kako su Croatia osiguranje i Hrvatska poštanska banka godinama predmet spoticanja i trn u oku raznih stranih dušebrižnika pa i nekih domaćih koji su propuste, pogreške ili političke utjecaje u njima tumačili 'državom kao lošim gospodarom'. Sever postavlja pitanje da ako je država po naravi loš gospodar, pa imovinu treba rasprodati zašto državno vlasništvo nije smetnja u Njemačkoj u čijem financijskom sustavu prevladavaju institucije u državnom vlasništvu? Ili, zašto Srbija sada u državno vlasništvo vraća telekomunikacijskog operatera i dokapitalizira svoju komercijalnu banku? -Nije valjda da, ako je nešto dobro za Njemačku i Srbiju, nije i za Hrvatsku- pita se Sever te napominje kako se ne smije smetnuti s uma da je riječ o domaćoj banci i domaćoj osiguravajućoj kući, koje, lišene političkih utjecaja, uz dobar menadžment mogu samo još napredovati. Drži kako dodatno otegotnu okolnost čini i kriza u kojoj se taj nacionalni kapital u prodaji obezvrjeđuje i može se prodati tek po nižoj cijeni od stvarne.

- Smatramo kako je i u krizi, ako već imamo dobre koke nesilice, bolje jesti njihova jaja, nego ih zaklati zbog malo mesa. Kad to meso pojedemo, gladni ćemo biti i dalje, ali više nećemo imati ni jaja jer smo pojeli koke nesilice. Stoga, nevezano uz pohvale Svjetske banke, Zaključnu izjavu Misije MMF-a, rupe u proračunu i slično, tražimo da se prije nastavka privatizacije i mogućih diskontnih prodaja nacionalnog blaga provede javna rasprava i nakon toga donese strategija nastavka privatizacije jer to izlazi izvan okvira jedne vlade i jedne vlasti - zaključuje Sever.