Skupo obrazovanje za stručnog invalida

Jedna od najvažnijih društvenih tema, ona o stanju u školstvu ponovno je, nakon ljetnog zatišja, glasnije i konkretnije aktualizirana. Studenti su prije nekoliko dana najavili da će na plenumu koji će se održati 9. rujan odlučiti hoće li ili ne ponovno u blokadu nastave na fakultetima, a u petak je predstavljena i nova akcija 'Upali kameru za praktičnije obrazovanje' kojoj je svrha potaknuti ljude da se aktivno uključe u proces promjene obrazovnog sustava.

"U najproduktivnijoj životnoj dobi, mladi uče ono što im nikada neće koristiti, a ne ono što je nužno. Ovakav način obrazovanja je neodrživ, dobivamo stručne invalide", rekao je Ante Ilić, jedan od predstavnika udruge Praksom do znanja i dodao da je osnovna greška u reformama u obrazovanju ta što ih provode upravo oni koji bi sami trebali biti reformirani jer njeguju sistem 'bla-bla-bla', odnosno teorije, a ne prakse.

Osim toga, živimo u vremenu kada gotovo sve negdje piše i može se naći na internetu, no brine stav, koji dobar dio studenata nosi, da zbog toga ne trebaju uopće nešto znati jer je to znanje udaljeno samo nekoliko sekundi od njih, to jest, koliko im treba da u internetsku tražilicu upišu nepoznat pojam.

U istraživanjima koje je Udruga provela kao testiranje budućih zaposlenika, mladi apsolventi i diplomanti su u Excelu trebali zbrojiti dva broja. Od njih 40, 39 ih to nije znalo napraviti, a zanimljivo je da su svi u svojim životopisima naveli 'izvrsno poznavanje Excela'.

Pa što se onda učilo na fakultetu, pitanje je koje se logično postavlja. I to ne samo na fakultetu, odnosno u tih šest ili sedam godina u prosjeku, već i u četiri godine srednje škole. Jer ovom praksom, mnogi se 24-godišnjaci nakon dugotrajnog školovanja nađu na burzi, ne znajući skoro ništa, niti teoriju (jer su slušali, štrebali i šutjeli), a niti praktična znanja i vještine.

Na to se onda nadovezuje i problem nezaposlenih među mladima, jer Hrvatska nije vođena idejama razvijenih zemlja poput Njemačke i Austrije gdje mladi imaju vježbeničke mogućnosti i o nezaposlenosti brinu već u školi. Zbog toga i jedna trećina visokoobrazovanih odlazi živjeti i raditi u inozemstvo, pa se možemo pohvaliti da smo po 'odljevu mozgova' vodeća zemlja u Europi.

I bez zahtjevne računice, činjenice da imamo visoke školarine, dug prosjek školovanja, a malo praktičnog znanja, govore da je naše školstvo skup sustav koji većim dijelom proizvodi stručne invalide.

Udruga Praksom do znanja poziva učenike osnovnih i srednjih škole, studente, roditelje, nastavnike i profesore da sudjeluju u akciji i naprave kratki filmski uradak (3-5 minuta) te da ga pošalju na mail upali.kameru@yahoo.com. Nagrada za filmić o iskustvu tijekom školovanja, stavu i razmišljanjima o obrazovanju ili o onome što se u školama ne uči, a bitno je za život, bit će dodijeljena krajem rujna ili listopada (ovisno o odazivu), a riječ je o najmanje 2.000 kuna.