Slavonski kulen gubi dah u tržišnoj utrci

Kulen, velika uzdanica istočnohrvatske turističke gastroponude i “nerazrađeni” motor razvoja njezine prehrambene industrije, taj slavonski autohtoni tradicijski specijalitet kojemu se divio svatko tko ga je kušao, iako su za to činjeni golemi napori, nažalost, nije doživio svoj razvojni slijed kakav se očekivao, te sve ozbiljnije gubi dah u tržišnoj utrci.

Iako o kulenu svi govore s ushićenjem, čini se kako se mnogo toga posljednjih desetak godina urotilo protiv njega. Zajedno sa živim svinjama i svinjskim mesom, njegov je izvoz već nekoliko godina zabranjen u zemlje EU, a u Hrvatskoj je na tek 30 posto samodostatnosti smanjena proizvodnja (uzgoj) svinja. Nikad nije zaživio ni Operativni program potpore proizvodnji slavonskog kulena, a u robnim centrima prodaju se jeftini, počesto i od uvoznog mesa proizvedeni slični proizvodi deklarirani slavonskim kulenom, koji s tim izvornim proizvodom načinjenim od biranih komada mesa svinje i potom pomno njegovani bar idućih devet mjeseci, imaju isto toliko veze kao da se paška čipka proizvodi na kompjutorski vođenim tkalačkim strojevima. Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Osijek već dvanaest godina u kontinuitetu organizira ocjenjivanje kakvoće slavonskog kulena. - Kroz to smo u svom gospodarskom razmišljanju uspjeli uvjeriti naše proizvođače s prostora Slavonije i Baranje da se tom djelatnošću moraju ozbiljno baviti, da djelatnost moraju registrirati te danas veseli činjenica da smo u tome i u velikoj mjeri i uspjeli. Velik broj gospodarskih objekata sada su registrirani za tu proizvodnju i nalaze se u upisu Ministarstva poljoprivrede - Uprave za veterinarstvo i proizvode vrijedan, gotovo standardizirani proizvod, koji će moći imati svoje mjesto i u izvozu na tržište EU, kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu Županijske komore Osijek. Pritom ističe da se sada nastoje više usmjeriti na promotivno-prodajne aktivnosti toga proizvoda u zemlji, a uskoro i na prostoru EU, kada Hrvatska za nešto manje od godinu dana postane punopravna članica te velike asocijacije s 500 milijuna stanovnika/potrošača. Budućnost slavonskog kulena umnogome zamagljuje sve manja svinjogojska proizvodnja koja ni izbliza nije dovoljna za domaće potrebe. Analogno tome, javljaju se i veći problemi oko pasminskog sastava svinja koji ulazi u preradu na tržište Republike Hrvatske. Naime, pravi slavonski kulen jedino je moguće proizvoditi od domaće slavonske svinje. U uvjetima kada Ministarstvo poljoprivrede daje sve manje potpore svinjogojstvu, broj uzgajivača slavonske svinje opada, jer ne mogu izdržati cjenovni disparitet dugotrajnijeg i znatno skupljeg ciklusa proizvodnje bez ozbiljnije pomoći. Tako ta proizvodnja postaje ekonomski neinteresantna, te se gubi domaća pasmina svinja, što predstavlja i značajan razlog da Hrvatska još uvijek nije dobila oznaku izvornosti slavonskog kulena. - Stoga, ne promijenimo li politiku poticaja u svinjogojskoj proizvodnji i ne budemo li aktivnije radili na sufinanciranju projekata kroz ruralni razvoj prema Zakonu o potporama i na taj način ne podignemo razinu proizvodnje, sigurno je da postoji bojazan da bi danas-sutra kulen, proizvod koji ima sve preduvjete da postane snažan izvozni brend prehrambene industrije Hrvatske, mogao jednostavno nestati, sa zebnjom ističe Nad.

No, da se to doista ne bi i dogodilo, morat će se više raditi na njegovoj komercijalizaciji. Proizvođači kulena moraju stvoriti nov organizacijski oblik, jer sadašnja (uglavnom) prodaja na kućnom pragu, može biti samo polazna stepenica za ozbiljno gospodarsko razmišljanje. - Stoga je nužno udruživanje u zadruge, trgovačka društva, klastere i slično, upravo onako kako to u posljednje vrijeme rade i druge branše kod nas. Pritom veliku pomoć u svemu tome moraju dati i ministarstva gospodarstva i poljoprivrede, ali i lokalne zajednice, sve u cilju da proizvodnja slavonskog kulena u Slavoniji i Baranji ima rast i sigurnu budućnost, zaključuje Nad.