Slijedi li mamurluk na Wall Streetu nakon sjajne zabave u 2014.?

Bliži se kraj eri jeftinog novca, jer je Fed najavio da bi u ovoj godini mogao povećati ključne kamatne stope, koje se još od 2008. kreću na najnižim razinama u povijesti, oko nula posto. Pitanje je hoće li se u tim uvijetima nastaviti kupnja dionica koje su cijenom oborile sve rekorde

Nakon snažnog rasta cijena dionica u 2014., nova bi godina na Wall Streetu mogla biti znatno teža jer se očekuje zaoštravanje monetarne politike u SAD-u i jer bi zarade kompanija mogle rasti sporo zbog slabosti najvećih svjetskih gospodarstava.

U srijedu, zadnjeg dana trgovanja u prošloj godini, Dow Jones, Nasdaq i S&P 500 indeks pali su između 0,9 i 1 posto, ponajviše pod pritiskom pada cijena nafte na nove najniže razine u pet i pol godina.

Međutim, u cijeloj prošloj godini svi su indeksi zabilježili snažan rast. Dow Jones ojačao je 7,5 posto, dok je S&P 500 skočio 11,4, a Nasdaq indeks 13,4 posto.

Zahvaljujući snažnom rastu cijena dionica drugu godinu zaredom, Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli su lani najviše razine u povijesti. No, pitanje je jesu li te razine cijena održive, s obzirom na spori rast zarada kompanija.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su kompanije, čije su dionice sadržane u S&P 500 indeksu, u četvrtom tromjesečju 2014. ostvarile rast dobiti za 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Još u anketi početkom listopada očekivali su rast zarada za otprilike 11 posto, no svoje su procjene oštro smanjili, ponajviše u energetskom sektoru zbog pada cijena nafte u posljednjih šest mjeseci za otprilike 50 posto. Zbog toga je S&P indeks tog sektora najuvjerljiviji lanjski gubitnik, s padom od oko 10 posto.

Zbog recesije u Japanu, slabosti gospodarstva eurozone i usporavanja rasta Kine, ni u idućim se kvartalima ne očekuje veći rast zarada kompanija.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će u prvom tromjesečju ove godine dobit kompanija iz S&P 500 indeksa porasti 5,3, a u drugom 5,9 posto.

Uz to, bliži se kraj eri jeftinog novca, jer je Fed najavio da bi u ovoj godini mogao povećati ključne kamatne stope, koje se još od 2008. kreću na najnižim razinama u povijesti, oko nula posto.

Već je lani američka središnja banka ukinula programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, čime je tržište dionica izgubilo jedan dio potpore monetarne politike.

"Ako vam ni zarade kompanija, ni monetarna politika ne pružaju vjetar u leđa, pitanje je zašto biste kupovali dionice po višim cijenama? To će pitanje idućih mjeseci dominirati na tržištu", kaže Mike O'Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.

Ipak, podršku tržištu dionica mogao bi pružiti snažan rast američkog gospodarstva. U trećem je tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) skočio 5 posto na godišnjoj razini, najviše u posljednjih 11 godina.

No, pitanje je može li jačanje domaće potražnje nadoknaditi prihode američkim kompanijama koji bi mogli biti pod pritiskom slabosti ostalih najvećih svjetskih gospodarstava.

Slabost eurozone, Japana, Kine, Rusije...

Analitičari u anketi Reutersa u eurozoni ove godine očekuju rast gospodarstva za svega oko 1 posto, a domaća potražnja slabi i u Kini, Japanu, a posebice Rusiji, koja će zbog pada cijena nafte ove godine gotovo sigurno zaroniti u recesiju.

Prepreku američkim kompanijama moglo bi predstavljati i jačanje dolara, zbog čega proizvodi američkih kompanija na svjetskom tržištu postaju manje konkurentni.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest vodećih svjetskih valuta, prošle je godine skočio oko 12 posto, što je njegov najveći dobitak od 2005.

Pritom je tečaj dolara prema japanskom jenu skočio više od 13 posto, na najviše razine u sedam i pol godina, dok je prema euru ojačao 11,5 posto, na najviše razine u 29 mjeseci.

Posljedica je to očekivanja da će i u ovoj godini središnje banke Japana i eurozone morati dodatno olabaviti monetarnu politiku kako bi potaknule rast anemičnog gospodarstva i suzbiti rizike od deflacije.

Labava monetarna politika podržava tamošnja tržišta dionica. Zahvaljujući tome, lani je japanski Nikkei indeks skočio 7,1 posto, dok je FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica godinu završio s dobitkom od 3,9 posto.

Pritom je njemački DAX porastao 2,7 posto, dok je francuski CAC godinu završio na gotovo istom mjestu na kojem je i ušao u 2014.

Londonski FTSE jedini je od vodećih europskih indeksa prošlu godinu završio s gubitkom, za 2,7 posto, što je ponajviše posljedica pada cijena dionica energetskih i rudarskih kompanija.

Šangajska burza – zvijezda 2014.

Najveća lanjska zvijezda među svjetskim burzama bila je šangajska, na kojoj su cijene dionica skočile nešto više od 50 posto.

Većina tog skoka cijena uslijedila je posljednjih mjeseci jer se ulagači nadaju novim poticajnim mjerama kineske središnje banke, s obzirom na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva, i jer je stranim ulagačima olakšano trgovanje kineskim dionicama putem burze u Hong Kongu.

Unatoč tome, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, prošlu je godinu završio gotovo na istoj razini s koje je i krenuo.

Među azijskim tržištima najslabije je lani prošlo južnokorejsko. Tamošnji Kospi indeks potonuo je 4,8 posto, što je ponajviše posljedica pada cijena dionica južnokorejskih izvoznika, jer se ulagači plaše da će izgubiti na konkurentnosti u odnosu na japanske rivale zbog oštrog pada tečaja jena.

Unatoč ne baš impresivnom okruženju, većina analitičara na Wall Streetu i dalje je prilično optimistična. U nedavnoj anketi Reutersa procjenjuju da bi do kraja 2015. godine S&P 500 indeks mogao dosegnuti 2.200 bodova, dok je prošlu godinu završio na 2.059 bodova.