Slobodna trgovina između EU-a i SAD-a: tko će imati koristi?

Više gospodarskog rasta, trgovanja i novih radnih mjesta. Sve bi to trebao donijeti novi trgovinski sporazum između SAD-a i Europe. No sve su glasnije kritike na račun očekivanja i načina na koji se pregovori vode.

Od prošle godine Europska komisija i SAD intenzivno pregovaraju o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP). Cilj ovog sporazuma bi trebao biti najveća slobodna trgovinska zona na svijetu s preko 800 milijuna stanovnika. Carinske stope između SAD-a i EU-a bi trebale biti smanjene, trgovinske prepreke uklonjene a standardi u zaštiti potrošača i okoliša usklađeni. Strane u pregovorima se nadaju da će time gospodarstvo dobiti ogroman podstrek što bi sa sobom trebalo donijeti i pozitivne popratne pojave poput otvaranja novih radnih mjesta.

Boljitak za sve?

Zagovornici sporazuma se u svojim optimističnim prognozama pozivaju na studije poput one koju je po nalogu Bertelsmanove zaklade načinio Ifo institut iz Münchena. Glavni autor ove studije, Gabriel Feldmayr predviđa porast trgovinskog volumena od čak 90 posto. Po čistoj računici bi i dohodak po glavi stanovnika ove super-trgovinske zone trebao porasti i to srednjoročno za gotovo 5 posto. Očekivanja su optimistična i kad je u pitanju otvaranje novih radnih mjesta. Samo u Njemačkoj se očekuje otvaranje 180.000. No Felbermayr smatra da usprkos pozitivnim efektima od sporazuma, ostale mjere za oživljavanje tržišta rada ne bi trebalo bacati u vodu. "Te su mjere učinkovitije od sporazuma o slobodnoj trgovini", kaže Felbermayr.

Netransparentni pregovori

No dok je ovaj ekonomist oprezno optimističan, Pia Eberhard iz Corporate Europe Obesrvatory, jedne organizacije koje se bavi nadgledanjem lobista u Europskoj uniji smatra kako građani neće imati pretjerane koristi od sporazuma. Naprotiv. Ona posebnu opasnost vidi u umekšavanju europskih standarda posebice što se tiče zakonske regulative na području živežnih namirnica. "Na našim tanjurima bi moglo završiti više genetski modificiranijih namirnica ili pilići dezinficirani klorom, što je dosad u EU zabranjeno", kaže Eberhard.

Američka poljoprivredna industrija je već i uoči pregovora jasno dala do znanja da želi veći proboj na europsko tržište. Daljnji efekti "razvodnjavanja" strogih europskih normi mogli bi biti sniženi standardi i kad su u pitanju prava radnika ali i zaštite autorskih prava. Pregovarač Europske komisije Ignacio Garcia Bercero je nedavno naglasio kako je europska strana u pregovorima "povukla crvene crte" koje ne smiju biti ignorirane. No kritičari time nisu smireni i to prije svega jer se najveći dio pregovora obavlja u dubokoj tajnosti. Kako kritizira Pia Eberhard, sadržaji poglavlja pregovora, za razliku od ostalih važnih EU dokumenata koji su dostupni javnosti, su skriveni velom tajni.

Sud za potrebe industrije

Istodobno lobisti raznih industrija očito imaju uvid u pojedina poglavlja pregovora. "Za razliku od odnosa prema poduzetnicima, pregovarači još nisu obavili niti jedan sastanak s predstavnicima sindikata, zaštitnika prava potrošača ili okoliša", kritizira Eberhard. Posebno sporni su dijelovi sporazuma koji se odnose na buduću zaštitu ulagača koji će, u slučaju da se budu osjećali ugroženima, svoja prava moći izboriti na posebnoj instanci (ISDS) čije osnivanje bi trebalo biti sastavnim dijelom sporazuma. Posebno sporno je to što bi ovi "sudovi za izglađivanje nesporazuma", trebali funkcionirati izvan važećeg pravnog sustava.

"S civilno-pravnog gledišta su ovi arbitražni sudovi su potpuno nepotrebni a jake industrijske udruge time žele stvoriti paralelne pravne sustave izvan dometa politike i javnosti", kritizira Peter Fuchs, direktor ekološko-ekonomske udruge "Power Shift". Za uvođenje ovih sudova su se posebno zalagali multinacionalni koncerni poput američkog energetskog giganta Chevrona.

Nakon žestoke kritike iz pregovora je zasad izbačena tema ISDS-a. Isto tako je najavljeno kako će pregovori u budućnosti biti "transparentniji". "Unatoč tomu do dana današnjeg nismo vidjeli niti jedan tekst iz pregovaračkih poglavlja", kaže Pia Eberhard i dodaje: "Civilno društvo je još uvijek potpuno isključeno iz ovog procesa".

U ožujku bi trebao otpočeti novi krug pregovora. No usprkos svemu, nitko ne očekuje da bi TTIP sporazum mogao biti potpisan prije predsjedničkih izbora u SAD-u 2016.