Slovenci su postali druga snaga u trgovini Hrvatske

Slovenski trgovački lanac Mercator iskoristio je krizu na hrvatskom tržištu trgovine te preuzimanjem Getroa izbio na poziciju drugog trgovca u državi, s udjelom od oko 10 posto. Mercator ne posustaje u utrci da dostigne prvog trgovca, Todorićev Konzum, a svoje udjele planira povećavati i u regiji.

Vlasnička povezivanja
Tijekom proljeća sam je Mercator bio meta mogućeg preuzimanja, a mediji su tada spekulirali da bi manjinski udjel u vodećem slovenskom trgovačkom lancu mogao kupiti Agrokor, srbijanski Delta Holding, a u igri su bili i neki od vodećih svjetskih trgovaca. Ništa se od toga nije dogodilo, a Mercator je potkraj ove godine najavio svoju novu ofenzivu u regiji. Osim Getroa, s kojim je pregovarao i Todorićev Agrokor, ali mu je ponuđena cijena, čini se, bila previsoka, poslovodstvo Mercatora nedavno je imalo i inicijalne pregovore sa Željkom Kerumom. Kerum za sada, kako sam tvrdi, nema namjeru prodavati svoj trgovački lanac. Stručnjaci procjenjuju da bi iduća godina zbog krize i pada trgovine, a posebice profita kompaniji mogla donijeti nova preslagivanja na tržištu. Osim mogućih novih akvizicija moglo bi doći i do vlasničkog povezivanja pojedinih trgovaca koji su za sada samo povezani u zajedničkoj nabavi, poput Nacionalnog trgovačkog lanca.

Iz podataka o tržišnim udjelima, koju je za 2008. izradio GfK, tek nekolicina trgovaca u prošloj je godini povećala svoje udjele. Osim Konzuma, koji je svoj udjel iz 2007. godine od 22,6 posto lani povećao na 24,3 posto, jače je rastao još jedino diskont Lidl, čiji je udjel sa 2,7 posto povećan na 4,1 posto.

Rastu hipermarketi
Trendovi u trgovini pokazuju da udjeli cash&carry centara padaju, dok rastu hipermarketi i diskonti. Udjel Getroa u 2008 godini pao je za jedan posto na 3,6 posto, a valja podsjetiti da je još prije nekoliko godina Gucićev trgovački lanac držao čak osam posto tržišta. Konzultantska kuća Instar, nedavno je izradila analizu kretanja u trgovini koja predviđa da će se negativne stope rasta iz ove godine nastaviti i u prvoj polovici iduće godine, što će bitno utjecati na profitabilnost trgovaca. Ova tvrtka prognozira da će oporavak uslijediti nakon 2010., a osim što će diskonti povećati svoj udjel, moguć je dolazak novih lanaca.

U 2010. oporavak kupovne moći za dva do tri posto
Prema procjeni Instara, u ovoj će godini kupovna moć biti manja za oko šest posto, a glavni razlog su nepovoljna kretanja na tržištu kapitala, ograničavanja kredita, zamrzavanje i pad plaća te više stope PDV-a i krizni porez. Iduće godine moglo bi doći do oporavka od dva do tri posto, a ukidanje kriznih mjera potrošnju će jače uvećati tek 2011.