Splitski obrtnik upozorava na sitnice zbog kojih će vas inspekcija 'odrapiti'

Nemate kukicu, onu majušnu kvačicu za vješanje odjeće, ili policu za odlaganje borše u ženskom WC-u, slijedi vam kazna, barem tisuću kuna. Isto će se dogoditi bacate li škovace u kantu bez poklopca ili na ulaznoj stepenici u vaš poslovni prostor nema sigurnosne trake, pa se mušterija ili radnik mogu pokliznuti i slomiti šiju.

Inspekcija će vas raspaliti po džepu ne nađe li vam naljepnice, smjerokaze za evakuaciju, bez obzira na to što je ured "dva za dva" i što se iz njega može izići samo kroz vrata, te ako na deklaraciji prehrambenih proizvoda piše "sastav" umjesto "sastojci", a to je već ozbiljno kršenje zakona za koje ćete platiti buletu od 50 tisuća kuna.

No, ni to nije najgore što vas može snaći, luđačkih od 100.000 do 500.000 kuna isprsit ćete napravite li evidencijsku grešku, recimo, zbog krivog unošenja radnih sati.

Siva zona

Ta pravila i stotine drugih pravila, raspršena u desecima različitih zakona, čine poduzetništvo u nas avanturom iz koje ćete izići šupljih džepova i narušena zdravlja, jer premda ste odlučili mačetom krčiti neprohodnu džunglu propisa, svejedno idete u susret "lavu koji će vas požderati u zalogaju", a taj "zalogaj" za malog poduzetnika, obrtnika, nerijetko znači kaznu i od deset tisuća kuna od koje se više ne može oporaviti, pa zato iz poduzetničke zone bježi u onu "sivu".

Tu na rubu zakona opet pokušava poslovati, a tim poluilegalnim "poslovanjem" ugrožava ostale koji se i dalje naivno pridržavaju zakona, dok ih sve zajedno ne proguta vir nelogičnosti i apsurda koji je kreirala ova dozlaboga neefikasna država.

- Teoretski, svaki mjesec vas može posjetiti jedna inspekcija. Uzmemo li primjer restorana i kafića, a njih je u Hrvatskoj koja je turistička zemlja - najviše, takvih je sigurno deset, jedanaest: carinski inspektori, turistički, sanitarni, poljoprivredni, pa oni koji se bave zaštitom na radu, pa mjeriteljstvom, ribarska inspekcija i poreznici, a gdje su još oni koji kontroliraju plaćate li ZAMP, TV inkasatori i gradski komunalci koji mjere štekate i naplaćuju vam za to cijele godine bez obzira jesu li stolovi i stolice vani ili goste zimi primate samo u kafiću. Onda svaka branša ima još i tečajeve koji ste zakonski obvezni proći i platiti, pa članarine profesionalnim komorama ili turističkoj zajednici... - nabraja unedogled Neven Kačić Bartulović, vlasnik cvjećarskog i knjigovodstvenog obrta iz Splita.

Uvijek nešto nađu

Srčani Kačić Bartulović je privatnik više od dva i pol desetljeća, a dugo je bio angažiran i u Udruženju obrtnika Grada Splita, tako da su mu svi problemi poslodavaca sa šumom zakona i armijom inspektora dobro poznati. Smije se dok mu velim kako većina poduzetnika, čim ugleda inspektora - viče: "Naplatite odma mandatnu da se ne zafrkajemo." Jer bolje je isprsiti tisuću ili dvije nego pet ili deset puta više.

- Istina, ljudi su svjesni da će im inspektori uvijek nešto naći, a nigdje na jednome mjestu ne možete jasno pročitati ili saznati čemu je sve potrebno zakonski udovoljiti želite li sutra osnovati obrt ili firmu, i poslovati po zakonu - kaže Kačić Bartulović, pa dodaje da je tu opet doskočila poduzetnička inicijativa.

Naime, što sve od poduzetnika traži svaka od spomenutih inspekcija, privatni je nakladnik, da ga sad tu ne reklamiramo, ukoričio u knjige, posložio po CD-ovima, a da biste kupili taj komplet, isprsit ćete, izračunali smo - brat bratu, i tri tisuće eurića. No, ni to, kako bi rekli u TV prodaji - nije sve.

- Nemoguće je to pročitati i pretresti, pogotovo ako ste mali poduzetnik i cijeli posao počiva na vama, a sve i da pročitate, što vam vrijedi kad se zakoni, propisi, uredbe i pravilnici stalno mijenjaju. Ni tu nije kraj; jer ni ono što u ovoj prenormiranoj zemlji još nije uređeno, prepušteno je sudskoj praksi, a tu vam tek inspektori mogu reći što ih je volja, old situacije do sitaucije, svatko tumači kako on misli da je jedino ispravno - objašnjava Kačić Bartulović.

Pokažite im zapisnik

Problema je bilo manje dok je funkcionirao Državni inspektorat, no kad su inspekcije rasporedili po resornim ministarstvima, dojam je ovog novinara da "ne zna desna što joj radi lijeva", pa to što vam je jedna ekipa jučer bila u redovitoj kontroli, ne znači da sutra neće stići druga, jer se novi sustav još uhodava.

- Zato vas savjetuju da odmah pokažete zapisnik o posljednjem uviđaju, i ako to onaj koji je došao u inspekciju uvaži - spašeni ste. Da se razumijemo, i ja sam u početku gledao na inspektore kao na one koji koče poduzetništvo, koji mu samo smetaju, ali s vremenom sam shvatio da ljudi samo rade svoj posao opterećeni radnom normom koja im se postavlja od nadređenih i zakonima koji se donose, i to često bez savjetovanja sa strukom i onima koji rade na terenu, pa su u stvarnosti neprovedivi. Tako da žrtve nefunkcionalnog sustava nisu samo mali poduzetnici, nego i ti ljudi od kojih se često zahtijeva nemoguće - ističe naš sugovornik i kaže kako bi bilo puno jednostavnije da se zna koji su smrtni grijesi koje za zlo uzima svaka inspekcija, pa da se na jednome mjestu, koje je dostupno klikom na pametnom telefonu - dođe do tih svetih podataka.

Svi bježe u OPG

- Najvažnije kod porezne bi sigurno bilo, recimo, neizdavanje računa, a kod tržišne inspekcije jeste li istaknuli cjenik, i onda bi to trebalo naznačiti kao nešto bez čega je nemoguće poslovati. Bilo bi, dakle, super da je na jednome mjestu koncentrirano sve što poduzetnici moraju zadovoljiti da bi poslovali po zakonu, no čini mi se da to nekome nije u interesu. Iza tog bi projekta u svakom slučaju trebala stajati država, jer bi zakone i propise stalno trebalo ažurirati, a za vjerodostojnost tog sadržaja bi morala odgovarati država - predlaže Kačić Bartulović, koji se godinama žestoko bori za prava obrtnika; no obrti se, naznačit će, stalno gase, ali zato na sve strane niču OPG-ovi.

- Obrtnik koji radi na otvorenom podliježe svim propisima i na udaru je svih mogućih inspekcija, kao da ima poslovni prostor. Istovremeno, do njega radi kolega koji je registrirao OPG, i za njega ništa od toga ne vrijedi, bez obzira na to što je svakome jasno da taj poljoprivrednik u Zagori ne uzgaja banane ili ananas. Prođite Pazar i Peškariju i obrtnike ćete nabrojiti na prste jedne ruke, jer svi bježe u OPG-ovce, kao što su ranije osnivali udruge da bi izbjegavali plaćati poreze, pa gube i pošteni poduzetnici i država - upozorava Kačić Bartulović.

Naivci plaćaju

A do koje se mjere zatuklo malog poduzetnika i kako se financijski s time teško nositi govori računica od minimalno 40 tisuća kuna godišnje koje obrtnik mora stvoriti da bi pokrio minimalna davanja za mirovinsko, zdravstveno i troškove knjigovodstva.

- Kad tome pribrojite najamninu, ZAMP, TV pretplatu, vodu, struju, telefon i internet, čistoću, komunalije, spomeničku rentu, slivne vode, HGK, HOK... i još koješta, nema šanse da se nosite na tržištu s OPG-ovcem koji do vas prodaje istu robu, a nema ni jednu od gore nabrojenih obveza. I još se takvi obično vode kao nezaposleni, pa imaju pravo na socijalnu naknadu i druge benefite koji idu uz taj status, i to na račun onih naivaca koji još plaćaju poreze - ljuti se Kačić Bartulović što je država svojim nečinjenjem generirala takav nered, da su na udaru inspektora najviše oni koji (još) nisu ugasili obrt i osnovali OPG, odnosno, nastavili raditi na crno u garaži.

A nastavi li se ovako - tu će završiti i (pre)ostali poduzetnici i državni činovnici koje oni danas hrane plaćajući stotine parazitskih nameta i kazni. Amen.

Opomenite nas, pa poslije kaznite!

Obrtnici godinama mole inspektore da ih se kao poslodavce na njihove propuste prvo upozori, a tek onda kazni.

- Da bi se takvo što provodilo, treba mijenjati zakone, a zato je potrebna i politička volja. Bilo bi korektno da se na male poduzetnike ne ide odmah đonom, da se da jedan razumni rok u kojem se nedostaci moraju ukloniti, a ako se to ne napravi, onda slijede sankcije - predlaže Kačić Bartulović.