Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lip 2009

Srednje škole smanjuju razrede na najviše 28 učenika

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

Srednje škole smanjuju razrede na najviše 28 učenika

Oko 400 srednjih škola u Hrvatskoj u ponedjeljak i utorak otvaraju upisnu sezonu. U novoj školskoj godini planiraju popuniti nešto više od 2000 razreda, a odabir učenika obavit će tradicionalnim zbrajanjem bodova. Odlične ocjene iz završnih razreda osnovnih škola, sedmog i osmog, donijet će svakom kandidatu najviše bodova, a pribrajat će im se i rezultati postignuti na natjecanjima iz znanja i sposobnosti.

Škole ove godine, prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, raspolažu s 53.426 mjesta, nešto manje nego lani. Od toga škole planiraju u gimnazijske programe upisati 12.197 učenika (23 posto), u četverogodišnje strukovne programe 21.895 učenika (41 posto), u trogodišnje strukovne programe za zanimanja u industriji i obrtništvu (klasični oblik obrazovanja) 4802 učenika (devet posto), a u trogodišnje strukovne programe za vezane obrte - jedinstveni model obrazovanja - 11.467 učenika (21,50). U umjetničkim školama mjesta je za nešto više od 2000 učenika, dok privatne i vjerske škole nude upis za još oko 1700 učenika.

Iako je najveći pritisak na gimnazije, najbrojniji programi ipak su četverogodišnji strukovni. Navikli da samo s najboljim ocjenama mogu konkurirati za upis u elitne gimnazije, učenici s vrlo dobrim uspjehom ili oni s graničnim odličnim uspjehom pokušavaju osigurati mjesto u ekonomskim, upravnim, turističkim, prirodoslovnim i sličnim školama, zbog čega ukupna populacija završenih osmoškolaca na kraju upisne sezone popuni gotovo polovinu takvih škola.

Među njima je i najveća konkurencija, dok gimnazije, kojih ima manje, ali su pod najvećim pritiskom odlikaša, na kraju upisa traže od Ministarstva znanosti otvaranje dodatnih razrednih odjeljenja. Odobrenje u većini slučajeve i dobiju, a uz osnovni uvjet - prostorne mogućnosti škole. Ovogodišnja novost u srednjim školama je primjena novog državnog pedagoškog standarda, prema kojemu razredi više ne bi trebali upisivati 30, nego 28 učenika. Ravnatelji nekih škola najavljuju da su se već prilagodili primjeni novih standarda, jer im odgovara iz više razloga.

»Ove godine planiramo upisati 210 učenika, što je nešto manje nego lani iz dva razloga. Prvi je što smo, prateći potrebe tržišta, smanjili upis jednog razreda kemijskih tehničara, a drugi primjena Pedagoškog standarda koji traži manji broj učenika u razredu«, kaže Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu.
Smatra da je primjena novih standarda pozitivan pomak, jer nastavnicima olakšava rad s manjom grupom učenika, a s druge strane, usklađuje se s populacijom, jer je svake godine ionako sve manji broj djece. Stić očekuje popunjavanje svih programa već kroz prvi upisni krug i najveći interes za program prirodoslovne gimnazije.

Još jedna novost u ovogodišnjoj upisnoj sezoni odluka je po kojoj kandidati za upis u srednje škole ne moraju donositi rodni list i domovnicu u papirnatom obliku, jer su škole dužne same obaviti tu proceduru kompjutorskim uvidom. Time će svaki roditelj uštedjeti pedesetak kuna, koliko je potrebno za ovjeru preslike tih dokumenata kod javnog bilježnika.

Kod upisa na fakultete još takvih mogućnosti nema, no iz Ministarstva znanosti najavili su novost od iduće školske godine, kada će maturanti sve radnje za upis na fakultete obaviti u vlastitoj školi - od iskazivanja interesa za odabrane studije, preko polaganja ispita državne mature (kao zamjene za prijemne ispite), pa do samog upisa na visoka učilišta.

Upis na fakultet iz škole
Ministar znanosti Dragan Primorac u ponedjeljak će predstaviti novi informacijski sustav prijava na visoka učilišta koji će, kako najavljuju iz Ministarstva, učenicima omogućiti brz i izravan uvid u rezultate koje su postigli na ispitima državne mature, detaljan izračun bodova za svaki prijavljeni studijski program prema pravilima koja propisuju sama visoka učilišta, kao i uvid u položaj koji zauzmu na rang-listama za svaki studijski program.

Upisi u srednje škole 2. srpnja
U ponedjeljak i utorak, 29. i 30. lipnja, od osam do 16 sati škole primaju prijave za upis. Rezultati su u srijedu, 1. srpnja, najkasnije do 14 sati, a upisi u četvrtak, 2. srpnja, od osam do 16 sati. Učenici koji se ne uspiju upisati u prvome krugu, 6. srpnja mogu predati prijavu za upis u drugome krugu. Rezultati su 7. srpnja, a upis 8. srpnja.

Za gimnazije najmanje 46 bodova
Najviše bodova pri upisu i ove godine donose ocjene iz sedmog i osmog razreda, a posebno se boduju i rezultati učenika postignuti na natjecanjima iz znanja, sposobnosti i vještina. Propisani najmanji broj bodova za upis u gimnazije je 46, za upis u ekonomske, trgovačke i administrativne programe 40 bodova, a za ostale srednje četverogodišnje škole 36. Za trogodišnje i troipogodišnje škole, odnosno zanimanja za nižu stručnu spremu, nisu određeni bodovni pragovi.

Prijave do 3. srpnja
Većina fakulteta prijave prima do petka, 3. srpnja, a u tjednu nakon toga organizirat će se prijemni ispiti. Samo Sveučilište u Zagrebu u akademskoj godini 2009./10. prima 12.881 brucoša. Upisi na većini fakulteta su od 13. do 17. srpnja.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski studenti rijetko postaju poduzetnici. Dva ferovca i ekonomist odlučili su to promijeniti

28.12.2025.

Na hrvatskoj startup sceni ne nedostaje ni događanja ni ambicije, ali među studentima je poduzetništvo i dalje rezervirano tek za one rijetke koji se usude zakoračiti u nepoznato. Stoga su trojica zagrebačkih studenata odlučila to promijeniti.

Odljev mozgova u dva smjera: Zašto Hrvatska ne privlači strane studente?

10.10.2025.

Tek oko dvije tisuće stranih studenata godišnje dolazi u Hrvatsku, uglavnom iz BiH, a stipendije se uglavnom odnose na tečaj hrvatskog jezika

Interdisciplinarnost u Hrvatskoj: Fakulteti stvaraju T-shaped profesionalce

15.09.2025.

Studenti FER-a, TVZ-a i RIT-a stječu znanja iz tehnologije, ekonomije i umjetnosti kroz cross-industry projekte i AI inovacije

Reforma strukovnog školstva: Modularna nastava učenika osposobljava za tržište rada

24.07.2025.

Najvažnije su razlike u odnosu prema dosadašnjoj nastavi moduli i projektna nastava, koja će biti znatno naglašenija nego do sada. Uz strukovne predmete, i općeobrazovni će predmeti biti koncipirani modularno. Svaka škola mora imati kurikul ustanove za st

NATJEČAJ za upis 12. generacije Interdisciplinarnog međusveučilišnog doktorskog studija „PODUZETNIŠTVO I INOVATIVNOST“ u akademskoj godini 2025./2026. za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz područja društvenih znanosti (dr. sc. socio.).

19.03.2025.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izvodi međunarodni interdisciplinarni međusveučilišni doktorski studij PODUZETNIŠTVO I INOVATIVNOST. Studij se izvodi u suradnji s četiri partnerska sveučilišta: Sveučilište u Mariboru, Slovenija; Sveučilišt

Tag cloud

  1. 2848 članka imaju tag turizam
  2. 2704 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1561 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1331 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke