Sredstva iz EU fondova povećat će se 10 puta

Ako se ima na umu da je našoj zemlji trenutno kroz pretpristupni program IPA dostupno otprilike 90 milijuna eura, jasno je da se radi o više od 10 puta većim iznosima. Iako će se detalji operativnih projekata odnosno područja koja će se financirati iz strukturnih fondova EU znati tek kad će biti poznat datum ulaska Hrvatske u EU, već je sada poznato da će se financirati prije svega projekti iz područja prometa, okoliša i regionalne konkurentnosti. Dolenec je svim potencijalnim korisnicima sredstava iz strukturnih fondova poručio kako projekte koje namjeravaju predložiti za financiranje ne smiju izrađivati samo na temelju raspoloživosti novca već ponajprije na temelju vlastite ideje jer će oni imati najveće šanse za prolazak.

'U 2014. godini počinje novo projektno razdoblje za korištenje strukturnih fondova i za njega se potencijalni korisnici moraju početi pripremati već danas', kazao je okupljenima Richard Masa, drugi tajnik i šef Odjela za provedbu projekata u Delegaciji EU u Hrvatskoj. Kao jednu od najvažnijih novosti koje Hrvatskoj donosi skori ulazak u Europsku uniju Masa je naglasio činjenicu da će za provedbu projekata za koje je novac odobren biti zadužene domaće institucije. U konačnici, svi će projekti prolaziti naknadnu kontrolu u Bruxellesu, a ako ne budu odgovarajući, korisnici će biti prisiljeni vratiti novac.

Pravila EU, čulo se također na konferenciji, kažu kako je financirati moguće samo projekte koji imaju riješen imovinsko-pravni status zemljišta, građevinske dozvole, kao i potpunu tehničku dokumentaciju spremnu za objavu natječaja za izvođače. Od presudne je važnosti da se na svim razinama uprave planira financiranje projektne dokumentacije jer to je ulaganje nužan preduvjet korištenja europskih sredstava. Pritom će one županije i gradovi koji u trenutku pristupanja EU budu imali više spremnih projekata biti na dobitku. 'Datum ulaska Hrvatske u EU krajnjim korisnicima ne mora biti od presudne važnosti', napomenula je Mira Medić, ravnateljica Uprave za EU u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, predstavljajući Operativni program Zaštita okoliša i energetika. Dodala je kako upravljačka tijela za pojedine operativne programe još uvijek ne znaju koji će točno iznosi Hrvatskoj biti na raspolaganju te naglasila kako je ipak u cijelom procesu najvažnija dobra priprema projekta.

U okviru Operativnog programa Zaštita okoliša i energetika, koji je primarno usmjeren prema velikim infrastrukturnim projektima u području zbrinjavanja otpada i gospodarenja vodama, financirat će se, među ostalim, centri za gospodarenje otpadom. Preduvjeti za realizaciju plana su dovršeni županijski prostorni planovi s utvrđenom lokacijom, riješeni imovinsko-pravni odnosi, potpisani ugovori o krajnjim korisnicima centara i slično, zaključila je Medić.