Stambene štedionice: Ne samo da nisu propale, nego im depoziti rastu

Iako je dobit stambenih štedionica u prošloj godini drastično pala te su u 2014. ušle bez državnih poticajnih sredstava (DPS), dramatične najave o krahu stambene štednje ipak se neće ostvariti.

Na vidiku nije ni tržišna konsolidacija, a unatoč teškoj gospodarskoj situaciji i izostanku DPS-a građani sve više ugovaraju stambenu štednju, ali u manjim iznosima. Nakon što su se brojni građani opekli sa stambenim kreditima u švicarskim francima i kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, važnost fiksne kamate kod dugoročnih stambenih kredita došla je u prvi plan, tvrde u štedionicama.

Samo jedna u gubitku To dokazuje činjenica da je vrijednost imovine svih pet stambenih štedionica, za razliku od 2012., lani porasla za jedan i pol posto te dosegnula vrijednost od 7,56 milijardi kuna. Druga najveća štedionica, ona PBZ-ova, lani je na tržište plasirala kredite u vrijednosti od sto milijuna kuna, a u ovoj godini planiraju daljnji rast kreditiranja. Tržišni lider, Prva stambena štedionica Zagrebačke banke, prošlu je godinu zaključila s imovinom od 2,4 milijarde kuna, što je rast od gotovo pet posto. Vele da su u prošloj godini učvrstili svoj položaj s 30,9 posto udjela u ukupnoj štednji i 36,4 posto u kreditima. Konsolidacija ne pada na pamet nikome ni u HPB štedionici, iako predsjednik Uprave Damir Šprem priznaje da se lani osjetila stagnacija.

No kako to da su nestale sve crne prognoze o krahu stambenih štedionica? Tijekom prošle godine sve štedionice provele su reorganizaciju i racionalizaciju ne bi li se pripremile na potencijalnu katastrofu zvanu ‘ukidanje DPS-a’. PBZ stambena štedionica pod vodstvom Mirka Brozovića svojim klijentima pokušava nadoknaditi moratorij na DPS-ove sklapanjem ugovora o štednji bez naknade, a na sve uplate u ovoj godini štedionica će uz redovnu kamatu dodati i jedan posto stimulativne kamate.
- Štediše su prihvatili činjenicu da DPS-ova privremeno neće biti i ne osjeća se pad uplata kao ni znatniji odljev depozita - kažu u PBZ-u.
Jedina štedionica koja je 2013. godinu završila s gubitkom od 5,7 milijuna kuna - Raiffeisen stambena, još je lani oštro demantirala glasine da se gasi, a njen šef Hans Christian Vallant najavio je reorganizaciju. Wüstenrot nije odgovorio na Liderov upit o poslovanju, ali i ta je štedionica prema javno dostupnim podacima lani zaradila oko milijun i pol kuna te je zabilježila rast ugovora o štednji od oko tri posto.

Proračun bez koristi Smanjenje i privremeno ukidanje DPS-ova Vlada je opravdavala lošom realizacijom stambene štednje - njome se češće koristi kao unosnim oblikom štednje nego kao mjerom za rješavanje stambenog pitanja. No studija Instituta za javne financije, objavljena u rujnu prošle godine, ministru financija Slavku Liniću ukazivala je da svaka proračunska kuna uložena u štedionice - vraća dvije. Ali, zbog goleme proračunske rupe na zaključke studije privremeno se zažmirilo iako je ukupan iznos uplaćenih državnih poticaja u recesijskim godinama jedva premašivao sto milijuna kuna. Na umu treba imati da se poprilična graja digla i 2006. godine kada se iznos DPS-a prvi puta smanjivao. I tada se očekivao kraj stambene štednje, ali dogodilo se nešto sasvim neočekivano. Štedionice su bilježile rekordan interes štediša, a otvorena je i peta, HPB stambena štedionica.

Uz jednu godinu bez poticaja te njihovo smanjenje s 15 na 10 posto u 2015. godini, stambena štednja još je uvijek atraktivnija od većine bankarskih štednih proizvoda i tankih kamata koje se nude na oročenje. Cijela graja uime ušteda koju je izazvalo ukidanje DPS-ova na kraju krajeva u proračunu se neće vidjeti do 2016. godine. Naime, tek tada bi na red došla isplata poticaja za 2014. godinu i tek tada će u proračun ostati oko sto milijuna kuna.