Što će njemačko oslobađanje bilijuna eura donijeti hrvatskom dugu?

Pad njemačkih obveznica povećava zabrinutost na europskom tržištu a ostavlja posledice i hrvatskom dugu zbog naglog rasta prinosa
Pad vrijednosti njemačkih obveznica kakav nije viđen u 35 godina, za sada nije donio potres na obvezničkom tržištu eurozone, ali bi mogao imati negativne posljedice ako povišene razine prinosa ostanu duže vrijeme. To bi, naravno, ostavilo posljedice i na hrvatskom dugu.

U srijedu je prinos na njemačku državnu obveznicu s rokom dospijeća od 10 godina skočio za dvadeset baznih bodova, a tako snažan skok u jednom danu obveznica koje su mjerilo za sve ostale obveznice u Europi ne pamti se od pada Berlinskog zida krajem 1989. godine. Podsjetimo, prinos i vrijednost obveznica kreću se u suprotnom smjeru. Razlog je odluci koja bi – iz njemačke perspektive – mogla postati povijesna i raskinuti sa 16 godina dugom paradigmom upravljanja javnim financijama.

Dugi proces
Friedrich Merz, čelnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) koja je dobila najviše glasova na nedavnim parlamentarnim izborima i najizgledniji novi kancelar, postigao je dogovor sa Socijaldemokratskom strankom (SPD) o pokretanju procesa ukidanja ‘dužničke kočnice‘. Prema svemu sudeći, CDU i SPD formirat će još jednu ‘veliku koaliciju‘. ‘Dužnička kočnica‘ ustavna je odredba iz 2009. kojom se vladi u Berlinu zabranjuje prekomjerno zaduživanje. Uvedena je kao odgovor na tadašnju globalnu financijsku i ekonomsku krizu koja je snažno povećala troškove zaduživanja država, posebno onih kojima razina javnog duga nije predstavljala osobit problem.

Ova ustavna odredba ograničava novo zaduživanje njemačke vlade na 0,35 posto vrijednosti gospodarstva. To je vrlo usko postavljen raspon imajući u vidu da maastriško pravilo o visini proračunskog deficita dopušta članicama eurozone manjak od tri posto vrijednosti gospodarstva, a američki deficit lani je iznosio 6,4 posto. Dužnička kočnica odlično je funkcionirala tijekom prošlog desetljeća, omogućavajući Njemačkoj održavanje čak i blagog viška u riznici. Međutim, prvo pandemija 2020., a zatim i ruska invazija na Ukrajinu 2022. i skok cijena energije primorali su Berlin da privremeno suspendira dužničku kočnicu zbog izvanrednih okolnosti. Suspenzija je uvedena i 2023., a nakon toga je reagirao njemački Ustavni sud odlučivši kako je vlada otišla predaleko, pa je proračun za 2024. morao ići u rebalans.

Prethodna vlada kancelara Olafa Scholza pala je u studenom prošle godine upravo zbog spora s liberalima oko dužničke kočnice. Friedrich Merz u ukidanju ove odredbe vidi prijeko potrebni izvor novca za fiskalno poticanje stagnirajućeg njemačkog gospodarstva, ali i za potrošnju koja je trenutno na vrhu prioriteta europskih država – izdvajanje za naoružavanje. Naime, ukidanje dužničke kočnice Njemačkoj oslobađa bilijun eura. Prijedlog tek treba biti usvojen, i to dvotrećinskom većinom u još starom sazivu Bundestaga, ističu analitičari Raiffeisen banke.