Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Ruj 2019

Što donose izmjene Zakona o obrtu

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Zvjezdana Heina/Franka Jović Tonkli/D.M./HRT  

Što donose izmjene Zakona o obrtu

Izmjene Zakona o obrtu napokon su upućene u saborsku proceduru. Time bi se trebao uspostaviti kvalitetniji model obrazovanja za obrtnička zanimanja u skladu s potrebama gospodarstva i tržišta rada. Jedna je to samo novina od izmjena postojećeg Zakona iz 2013. koje bi trebale biti usvojene do kraja godine

Posjetili smo strojarsku radionicu u Bjelovaru. Imaju posla preko glave. Metalnu galanteriju izvoze na Island, u Litvu i Ganu. Nedostaju, međutim, kvalificirani radnici jer neka obrtnička zanimanja jednostavno izumiru. Vlasnik Mato Ervojić kaže kako nema pravih majstora. Izumrli su alatničari i još neka zanimanja koja njima trebaju - svi se obučavaju u radioni.

Strukovni kurikul prelazi u Ministarstvo gospodarstva

Takvoj praksi moglo bi odzvoniti. Strukovni kurikul za obrtnička zanimanja iz nadležnosti Ministarstva obrazovanja prelazi Ministarstvu gospodasrtva - što itekako podržava Hrvatska obrtnička komora. U Hrvatskoj trenutačno radi gotovo 70 tisuća stranih radnika i krajnje je vrijeme da promijenimo obrtničke obrazovne programe. Prema izmjenama Zakona o obrtu, ministar gospodarstva odlučivat će o strukturi upisa učenika za obrtnička zanimanja, a povisit će se i bodovni prag za upis u strukovne škole.

Oko 84 tisuće naših obrtnika profitirat će i drugim novinama u Zakonu o obrtu. Primjerice, jedan automehaničar ukoliko je završio strukovnu školu u toj struci i ima 15 godina staža, neće više biti obavezan polagati majstorski ispit kako bi mogao otvoriti obrt. I ugostitelji su zadovoljni. Produljuje se obavljanje sezonskog obrta sa šest na devet mjeseci.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji raste i broj obrtnika, sada ih je više od 10 i pol tisuća. Zato svi pozdravljaju izmjene zakona kojima će baš gospodarstvo više utjecati na obrazovanje budućih obrtnika. Određivat će upisne kvote, određivati strukovni kurikulum, osiguravati praksu i provoditi naučničke ispite.

Nakon 15 godina, bez obveze polaganja majstorskog ispita

Još lani je u strukovnim školama Splitsko-dalmatinske županije prazno ostalo gotovo pola mjesta. Ove godine - popunjeno je 90 posto obrtničkih razreda. U Omišu su ostala neupisana 3 konobara, U Splitu 5 zidara i 3 soboslikara i u Klesarskoj školi je ostalo neupisano 7 ili 12 mjesta. Očekuje se i lakši pristup tržištu rada jer će svi oni s odgovarajućim strukovnim obrazovanjem moći registrirati obrt i bez polaganja majstorskog ispita, ako imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na tom poslu.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska dobila 929 novih majstora, prednjače elektroinstalateri i frizeri

13.07.2026.

U Hrvatskoj je u proteklih godinu dana majstorski ispit položilo 929 majstora, od čega od početka ove godine njih 424, objavila je u četvrtak Hrvatska obrtnička komora (HOK).

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

Obrtnička zanimanja postaju sve poželjnija, a umjetna inteligencija mijenja pravila igre za visokoobrazovane

11.06.2026.

Hrvatsko tržište rada bilježi snažnu potražnju za kvalificiranom radnom snagom, a obrtnička zanimanja sve se jasnije pozicioniraju među najtraženija i najdeficitarnija u zemlji. Potražnja za majstorima danas višestruko nadmašuje raspoloživu ponudu, upozor

U Hrvatskoj još radi 13 obrta starijih od 100 godina

10.06.2026.

Najstariji hrvatski obrti otkrivaju što ih je održalo desetljećima i zašto danas strahuju za nastavak tradicije

‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’

08.06.2026.

Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk