Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2026

Što Hrvatskoj donosi članstvo u OECD-u: viši standard, ali i zahtjevne reforme

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: V.K./U mreži Prvog/Hrvatski radio/HRT  

Što Hrvatskoj donosi članstvo u OECD-u: viši standard, ali i zahtjevne reforme

Što nam donosi članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj? Hoće li ulazak u zajednicu 38 najrazvijenijih država svijeta poboljšati životni standard hrvatskih građana? Može li proces hrvatskog ulaska u OECD biti gotov ove godine? Koje se reforme do tada moraju provesti? O tome se raspravljalo u emisiji "U mreži Prvog".

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić izjavio je da je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann pohvalio napredak Hrvatske u pristupnom procesu, pohvalio je rad Vlade u provođenju reformi i podržavanju Hrvatske za ulazak u OECD.

- Cormann je pozdravio snažan ekonomski razvoj Hrvatske. Pohvalio je sve učinjeno dosad u smislu ispunjavanja preporuka iz prvog ekonomskog pregleda i uvjeta za pristupanje OECD-u. Identificirane su teme na kojima se još mora raditi, rekao je.

Dodaje kako se Hrvatsku u pristupnom procesu ocjenjuje kroz 25 odbora i 26 pododbora. Hrvatska je zatvorila 20 od 25 odbora i 25 od 26 pododbora.

- Planiramo zatvoriti ostale odbore i pododbor tijekom ove godine i postati članica OECD-a, naglasio je.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber rekla je da je drugi pregled identificirao sve ono na što su poslodavci upozoravali, a to je pretjerano ekspanzivna fiskalna politika, problem produktivnosti hrvatskog gospodarstva koje je za trećinu manje produktivno, preglomazna javna i državna uprava, potreba za izlaskom iz mjera državnog intervencionizma.

- Pristupanje OECD-u utječe na snažno povećanje kvalitete korporativnog upravljanja, istaknula je.

Boris Lalovac iz SDP-a rekao je da on i SDP podržavaju ulazak Hrvatske u OECD.

- Muči me što se zadnjih mjeseci svijet toliko promijenio da se ne zna što dalje. OECD ima 400 milijuna eura budžet i najveći je financijer Amerika koja participira s 18 posto. Nema ovakvih institucija bez SAD-a, rekao je.

OECD promiče slobodnu trgovinu i ruši barijere

Dodaje da OECD promiče slobodnu trgovinu i ruši barijere.

- Najvažnije je kod OECD-a da ima najbolju praksu i to je ono što nama treba kao maloj ekonomiji, naglasio je.

Weber je istaknula kako je najbolja praksa korporativnog upravljanja ta da privatni sektor mora stvarati rast i platformu za dugoročni održivi rast.

- Tu nema dileme, a OECD donosi najbolju praksu i mi podržavamo da se najbolja praksa primijeni u Hrvatskoj, rekla je.

Naglašava kako se treba ići sa snažnim rasterećenjem rada zato što smo zemlja, kako kaže, koja ima golemo opterećenje rada za sektore veće dodane vrijednosti te za srednje i više plaće.

Lalovac je naglasio da ono što nismo mislili da nam se može dogoditi, sada se događa preko noći, i to u smislu trgovine, umjetne inteligencije, novih modela oporezivanja te da se ne zna u kojem će smjeru ići ekonomija.

Hrvatska mora ići u produktivnije djelatnosti

- Treba se fokusirati na razvoj. Hrvatska mora ići u produktivnije djelatnosti, a ne na nisko akumulativne, rekao je.

Lucić naglašava da je Vlada provela niz poreznih reformi s dva glavna cilja, a to su smanjenje poreznog opterećenja za poduzetnike i smanjenje poreza na plaće.

- Vlada potiče ulaganja u proizvode visoke dodane vrijednosti, potiče istraživanje i razvoj kako bi produktivnost nominalno bila veća i kako bi bili konkurentniji, ali i kako bi plaće bile veće, rekao je.

Na pitanje kako poslodavci gledaju na ideju skraćivanja radnog tjedna, Weber je rekla da u uvjetima produktivnosti hrvatskog gospodarstva koja je ispod 30 posto razine prosjeka EU-a, skraćenje radnog tjedna nije moguće.

- Trenutačno smo u situaciji, što se tiče plaća u javnom i privatnom sektoru, da su plaće u javnom sektoru više 30 posto, naglasila je i dodala kako to nije ispravno.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Kupujete nekretninu? Od 7. srpnja stižu nova pravila

08.07.2026.

Jedan od glavnih razloga pada transakcija su i nerealna očekivanja prodavatelja koji rabljene nekretnine uspoređuju s novogradnjom u susjedstvu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk