Što je mit, a što stvarnost: Koliko je u Hrvatskoj zaposlenih?

Nakon što je Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić u utorak prezentirao statistike o nezaposlenosti, još se jednom otvorila polemika o stvarnom broju nezaposlenih i zaposlenih građana

Potpredsjednik HDZ-a Damir Jelić optužio je premijera Zorana Milanovića da manipulira statistikom i vara građane te ustvrdio: 'U Hrvatskoj realno ima 4.721 novozaposlenih, a ne 55.000.'

Dok političari polemiziraju i sakupljaju bodove, tportal je razjasnio koje su stvarne brojke o nezaposlenosti i zaposlenosti te na kakve trendove ukazuju.

Nesporazum nastaje kada se pogrešno i ugrubo tumače brojevi zaposlenih, novozaposlenih i nezaposlenih. Naime iz Mrsićeve prezentacije vidljivo je da je travnju ove godine u odnosu na lani bilo 57.361 manje nezaposlenih, od čega je 4.929 novozaposlenih. Službeno, u Hrvatskoj je trenutačno 297.088 nezaposlenih osoba.

Broj zaposlenih jedan je od najvažnijih podataka pri ilustraciji snage gospodarstva; porastao je u travnju na 1,42 milijuna, s 1,39 milijuna u ožujku, čemu pak svjedoče statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Ministar rada nije propustio reći da je broj zaposlenih porastao prvi put u mandatu vlade Zorana Milanovića, no nije spomenuo koliko je radnih mjesta izgubljeno u gospodarskoj krizi.

Prema statistikama HZMO-a vidljivo je da je u 2007., dakle u pretkriznom razdoblju bilo 1,57 milijuna zaposlenih osoba ili 150.000 više nego danas.

Na važnost broja zaposlenih pozornost je skrenuo i ekonomski analitičar Mladen Vedriš. Objasnio je u HRT-ovom trećem Dnevniku u utorak navečer kako se zaposlenima mogu smatrati samo oni koji plaćaju doprinose, a čiji točan broj prati upravo HZMO.

Iva Tomić s Ekonomskog instituta u Zagrebu kaže da je rast zaposlenosti pozitivan pomak, no i da je prerano govoriti o potpunom oporavku tržišta rada.

'Bez detaljnijih podataka za travanj, koji podrazumijevaju i zaposlenost po djelatnostima, teško je reći u kojim se točno sektorima povećala zaposlenost, odnosno je li to samo posljedica sezonalnih kretanja ili ipak ukazuje na promjenu negativnih trendova na tržištu rada', rekla je Tomić.

Nadalje, Tomić smatra da administrativne promjene ne moraju same po sebi biti loše – jer svima je u cilju dobiti što precizniju mjeru stvarno nezaposlenih osoba.

Međutim, ako se to događa u predizborno vrijeme, uvijek izaziva određenu sumnju u javnosti. Zakonodavne odredbe u vezi prijavljivanja i odjavljivanja na burzu su se mijenjale i ranije, tako da sigurno nisu posebnost samo ove Vlade.

'Sve su to legitimne mjere, ali u tom kontekstu se postavlja pitanje što nam stvarno govori mjera registrirane nezaposlenosti. Dakle, ako imamo smanjenje nezaposlenih na godišnjoj razini od oko 55.000, dok u registru osiguranika u istom razdoblju vidimo povećanje od samo 5.000, onda vidimo da nam sama brojka registriranih nezaposlenih ne govori puno o stvarnim kretanjima na tržištu rada', kaže Tomić.

Administrativno smanjenje nezaposlenosti nije uobičajeno samo u Hrvatskoj. Rekorder je Velika Britanija, gdje se pod Margaret Thatcher definicija nezaposlene osobe mijenjala čak 34 puta.