Što je to rastjeralo turističke radnike s Jadrana?

TURIZAM se i ove godine, možda najviše dosad, suočava s nedostatkom radne snage. Plaće koje nude hrvatski poslodavci znatno su niže u odnosu na konkurenciju iz zapadnoeuropskih zemalja pa osim domaćih radnika koji su otišli na Zapad, Jadran sve više zaobilaze i radnici iz susjednih zemalja koji su dosad spašavali sezonu.

U čemu je problem - u poslodavcima koji bi mogli ponuditi veće plaće, ali to ne žele napraviti ili u državi koja porezima toliko maltretira cijeli turizam da poslodavci ni višim plaćama ne mogu zadržati radnike?

Hrvatska od 2017. ima najviši porez na ugostiteljstvo na Mediteranu

S jedne strane, mogu se čuti mišljenja da su poslodavci škrti, da su niskim plaćama rastjerali radnike pa sada kukaju, dok se s druge strane vladu poziva da snizi poreze kako bi se poslodavcima oslobodio prostor za povećanje plaća, što bi moglo zadržati radnike.

Od Marićeve porezne ''reforme'' koja je stupila na snagu početkom 2017. godine, ugostiteljske usluge, koje su važan dio, možemo reći i temelj moderne turističke ponude, porezno su najnekonkurentnije na Mediteranu.

Porez na ugostiteljske usluge tada je podignut na 25 posto, što je znatno više od većine ostalih zemalja EU-a, a pogotovo ako se uzmu u obzir naglašeno turističke zemlje poput Španjolske, Grčke ili Italije. Srećom, zadržana je međustopa PDV-a na hotelski smještaj koja iznosi 13 posto.

Europske zemlje imaju niske stope PDV-a na hotele i restorane

Europske zemlje uglavnom imaju niske stope PDV-a na hotelski smještaj i restorane, pa je tako u Španjolskoj i Francuskoj stopa za obje kategorije 10 posto. Austrija koja također ima vrlo razvijen turizam, pogotovo zimski, ima PDV na hotelski smještaj 13 posto, a na restorane 10 posto.

Portugal hotelski smještaj oporezuje sa samo 6 posto, dok njihovi restorani podliježu PDV-u od 13 posto. Susjedna Slovenija također potiče turizam nižim stopama PDV-a pa on za hotele iznosi 9,5 posto, dok se restorani i catering oporezuju s 22 odnosno 9,5 posto. U Italiji su, pak, stope za hotele i restorane po 10 posto.

"Političari razmišljaju kratkoročno, za konkurentnost treba sniziti poreze"

Porezno opterećenje kao jedan od uzroka niskih plaća ističe i Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

''Već godinama ističem da naši političari razmišljaju kratkoročno. Glavni prioritet našeg turizma je povećanje konkurentnosti, međutim kad se usporedimo sa zemljama u okruženju i nama konkurentskim turističkim zemljama, kad vidite poreznu politiku u Hrvatskoj, jasno je da smo nekonkurentni tako da rješenje vidim u smanjenju poreznog opterećenja", govori nam Andrić.

"Plaća je osnovni razlog odlaska iz Hrvatske jer, primjerice, konobar ovdje u uređenim sustavima, koji plaćaju poreze i doprinose, može dobiti oko 6000 kuna neto. U sivoj zoni, a toga imamo koliko hoćemo, gdje su prijavljeni na minimalac, može dobiti i više. No taj konobar ako ode u inozemstvo, dobije plaću 1700 eura ili više, 13. plaću, smještaj i hranu. Sada tamo ne odlaze samo naši već i iz susjednih zemalja, radnici na koje smo računali", kaže Andrić.

Netrpeljivost između domaćih i stranih radnika zbog plaća

No Andrić se ne slaže s povećanjem kvota za uvoz stranih radnika, već smatra da bi trebalo povećati pritisak na vladu da smanji poreze.

''Ovog puta bio sam protiv povećanja kvota. Smatram da bi trebalo napraviti pritisak na vladu da smanji poreze i da se tako otvori prostor za povećanje plaća. Radna snaga iz inozemstva - izuzev radnika iz država bivše Jugoslavije - ne zna hrvatski jezik, mnogi nažalost ne znaju ni engleski, što je velik problem u komunikaciji s drugim radnicima jer oni moraju funkcionirati kao tim. Također, ne poznaju naše običaje, povijest, krajolik, a gost u pravilu od njih traži i tu vrstu informacija.

Ti radnici, osim plaćenog puta do mjesta zapošljavanja, imaju smještaj i hranu, a trebali bi imati i plaću u visini plaće našeg radnika, sukladno složenosti poslova. Poslodavci im kako bi ih zadržali, uz navedeno, daju stimulaciju pa su im plaće više nego našim radnicima. To dovodi do netrpeljivosti između lokalnih i uvezenih radnika što opet nije dobro za naš turizam i dojam koji se ostavlja na gosta", zaključuje Andrić.