Što su Zakonu skrivile biorazgradive vrećice?

Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom papskiji je od pape jer se njime želi posve zabraniti stavljanje na tržište plastičnih vrećica teških od 15 do 50 mikrona. Uključujući i one biorazgradive! Čak i one proizvedene od recikliranog materijala!

Bude li prihvaćen predloženi Zakon o gospodarenju otpadom, od 1. siječnja iduće godine bit će zabranjeno stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica (između 15 i 50 mikrona) za nošenje. Tako tridesetak kompanija koje se bave tom proizvodnjom i u kojima je zaposleno osamsto ljudi neće moći prijeći ni na proizvodnju biorazgradivih vrećica iste debljine jer se ni one neće moći prodavati.

Iz udruga i od proizvođača čujemo da Hrvatska po tko zna koji put uvodi najrestriktivnije mjere od svih članica EU. Primjerice, zemlje koje su uvele zabranu proizvodnje laganih plastičnih vrećica, poput Italije i Francuske, suprotno hrvatskom slučaju, dopustile su proizvodnju biorazgradivih. No i sama zabrana prodaje plastičnih vrećica vrlo je diskutabilna jer, kažu, EU svojom direktivom ni ne traži zabranu prodaje, nego samo smanjenje, što se već postiglo uvođenjem naplate vrećica prije četiri godine.

Isto, ali skuplje
U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja smatraju da će na taj način potaknuti kupnju debljih vrećica koje se mogu upotrijebiti više puta, za razliku od tih laganih koje se upotrijebe valjda samo jednom. Međutim, i iz praktičnog iskustva možemo reći da se te vrećice najčešće upotrebljavaju ne nekoliko, nego mnogo puta, da bi se na kraju iskoristile i za punjenje smeća.
Zašto se neće dopustiti barem prodaja biorazgradivih vrećica određene debljine nikome nije jasno. Proizvodnja biorazgradivih vrećica ionako nije velika u Hrvatskoj zato što je, objašnjava Danijel Drčić, vlasnik sisačkog Optiplasta, mnogo skuplja u odnosu na onu plastičnih vrećica. Optiplast proizvodi određenu količinu biorazgradivih vrećica, kao i još neke tvrtke u Hrvatskoj, ali Drčić kaže da bi svi oni bili spremni, ustraje li se na zabrani prodaje laganih plastičnih vrećica, prijeći i na proizvodnju biorazgradivih kad bi im to Zakon dopustio, jer prijelaz nije tehnološki zahtjevan, samo je skuplji.

U Ministarstvu ističu da je na temelju navedene direktive Hrvatska još 2017. uvela obveznu naplatu laganih plastičnih vrećica, međutim, smatraju da njihova potrošnja nije zadovoljavajuće smanjena, pa zato uvode zabranu prodaje vrećica. Potkrepljuju to podacima da je na hrvatskom tržištu u 2019. čak i povećana prodaja plastičnih vrećica na 3668 tona (u 2018. prodano je 3008 tona). Ipak, treba posebno naglasiti da je riječ o prodaji svih vrećica – tankih, laganih i debljih, a da je zapravo zabilježen pad prodaje laganih vrećica s 1728 tona u 2018. na 1658 tona u 2019., što se poklapa i s podatkom direktorice granskih udruga HUP-a Ane Falak da su trgovci smanjili narudžbe od proizvođača i do 60 posto nakon uvođenja naplate jer dobar dio kupaca ponese svoje vrećice od kuće ne želeći ih plaćati u trgovini. Dakle, to ne može biti argument za zabranu prodaje laganih vrećica.

Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.