Strane tvrtke sve češće pobjeđuju na velikim natječajima u Hrvatskoj

HUP u najnovijem Fokusu tjedna upozorava da domaći građevinari gube poslove zbog dampinških cijena i državnih potpora konkurencije

Hrvatska kroz sustav javne nabave svake godine ugovori poslove u vrijednosti od oko 12,7 milijardi eura, a više od polovice odnosi se na ugovore za izvođenje radova. No, sve veći problem postaje činjenica da na velikim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj pobjeđuju gospodarski subjekti iz trećih zemalja koje nisu potpisnice Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi, čiji je cilj otvaranje tržišta među državama članicama.

Kako se navodi u Fokusu tjedna Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), u prvih osam mjeseci 2025. godine upravo su takvi ponuditelji dobili poslove na natječajima ukupne vrijednosti 1,8 milijardi eura. Riječ je o projektima pojedinačne vrijednosti većoj od 100 milijuna eura, a sredstva koja bi mogla potaknuti domaće gospodarstvo i ostati unutar Europske unije odlaze izvan nje kroz javne i europske fondove.

Tvrtke iz tih zemalja imaju prednost jer posluju uz pomoć izdašnih državnih potpora, nižih radnih i socijalnih standarda te bez obveze poštivanja pravila Europske unije o tržišnom natjecanju i transparentnosti. Domaći i europski izvođači, koji plaćaju poreze, doprinose i ulažu u zaštitu radnika, time se nalaze u nepovoljnom položaju. HUP upozorava da takva praksa smanjuje konkurentnost i tržišni udio domaćih izvođača, a u idućih pet godina domaće građevinske tvrtke mogle bi izgubiti većinu poslova.

Kako bi se spriječilo urušavanje građevinskog sektora i osiguralo da strateški infrastrukturni projekti doista budu pokretač domaće ekonomije, HUP predlaže uvođenje čvrstih mehanizama zaštite tržišta. Preporuke uključuju aktivnu primjenu novog Pravilnika o dokumentaciji o nabavi i ponudi, koji otvara mogućnost da se tvrtkama iz trećih zemalja koje nisu potpisnice GPA-a ograniči pristup natječajima. Načelo reciprociteta posebno je naglašeno – tvrtke iz zemalja koje ne dopuštaju europskim poduzećima slobodan ulazak na vlastito tržište ne bi trebale imati neograničen pristup hrvatskom i europskom tržištu.

HUP se zalaže i za uvođenje korektivnih faktora u postupcima javne nabave, kako bi se neutralizirala prednost ponuditelja koji koriste damping i subvencije. Dodatno, korištenje europskih fondova trebalo bi biti povezano s izvođačima iz Europske unije, čime bi se osiguralo da sredstva ostanu unutar jedinstvenog tržišta. Važno je i redovito i transparentno izvještavanje o udjelu domaćih izvođača u strateškim projektima, što bi omogućilo praćenje stvarnih učinaka politika i jačalo povjerenje javnosti.

Primjeri iz drugih članica Europske unije pokazuju da takve mjere nisu neuobičajene. Neke zemlje već koriste Instrument za međunarodnu javnu nabavu i ograničavaju pristup tvrtkama iz trećih zemalja, druge u strateškim prometnim i energetskim projektima uvode zaštitu od nelojalne konkurencije i sigurnosnih prijetnji, dok treće koriste kriterije ekonomske sigurnosti i nacionalnog interesa, dajući prednost domaćim i europskim izvođačima.

Slične stavove potvrđuje i praksa Suda Europske unije, prema kojoj članice imaju pravo i obvezu štititi tržišnu ravnotežu, javni interes i sigurnost opskrbnih lanaca, uključujući i projekte financirane iz europskih fondova. Kako zaključuje HUP u Fokusu tjedna, samo dosljednom provedbom ovih mjera javna ulaganja mogu ostvariti puni učinak – povećati gospodarski rast, otvoriti nova radna mjesta, ojačati domaću industriju i dugoročno stabilizirati građevinski sektor.