Stručnjakinja Bakula: Promijenila se radna etika, dio poslodavaca nezadovoljan je generacijom Z - Women in Adria

Marljivost, dobre radne navike i pozitivan stav prema radu vrijednosti su koje su generacije zaposlenika kroz povijest trudile dosegnuti. U kolektivima se cijenilo kolege koji su prednjačili, a poslodavci su ih znali nagraditi.

No vremena se mijenjaju, pa i odnos prema radu. Digitalizacija koja je donijela veći pomak u društvu nego industrijska revolucija, stvorila je nove vrijednosti. Mlađi zaposlenici stoga su na radna mjesta donijeli i neke nove stavove.

Preispitivanje radnog odnosa, poslodavci nezadovoljni generacijom Z
„Prema mojim iskustvima i komparacijama tih iskustava u radu s ljudima i organizacijama te tvrtkama, u zadnjih 30 godina postoje trendovi tih promjena i razlika u ponašanjima zaposlenika. Razlika je uočljiva posebno u segmentu odnosa zaposlenika prema radu, radnoj etici i preispitivanju važnosti formata radnog odnosa (njegovom ponderu) u lepezi životnih prioriteta zaposlenika. Osobno ne bih generalizirala, jer sam se upoznala i radila s preko tisuću zaposlenika raznih generacija i uvijek u svakoj generaciji ima onih koji odskaču od uobičajenih ponašanja, bilo u plus ili u minus“, smatra Andreja Bakula, HR konzultantica, Lead Consultant SD Worx Croatia.

Pritom, smatra naša sugovornica, nema razlike kad je riječ o spolu te su promjene pojednako zahvatile muškarce i žene.

„No, ono što sigurno primjećujem je da mlađi zaposlenici (Z generacija rođenih od 1995. do 2012.) koji su iskusili radne napore i naučili stvarati radne navike kroz npr. sustavno, višegodišnje bavljenje sportskim aktivnostima, volontiranje u udrugama koje konkretno na terenu pomažu određenim skupinama ljudi te životinja ili radom na zemlji (pomažući npr. u OPG-ovima) puno se lakše uklapaju u radne tokove i komunikacije u tvrtkama u odnosu na mlađe ljude koji nemaju takvih sustavnih iskustava, već većinu vremena provode u zatvorenim prostorima, u virtualnim aktivnostima, s manje živih interakcija s drugim ljudima“, kazala je konzultantica ističući kako je razlika sve uočljivija s generacijskim razlikama zaposlenih, osobito kad je riječ o generaciji Z i mlađima.

Uvjeti rada točka su pucanja
Naša sugovornica kaže kako su mlađi radnici svjesni činjenica da je posao samo jedan od segmenata života za koji će se potruditi, ali pod određenim uvjetima.

„Uvjeti koje žele dobiti su: da postoji prostor za slobodu i kreativnost te da svoj ‘krug osobnog utjecaja’ smisleno ispunjavaju. Raditi zadatke koje ne povezuju s nekom svrhom jednostavno ih odbija u najvećem broju slučajeva. Povećani radni napori, ako nisu fer plaćeni i pravedno nagrađeni, odbit će ih još u probnom roku. Osim transparentnosti koju traže, očekuju da imaju pravo na realizaciju sebe kakvi jesu“, kaže Bakula dodajući kako je novim zaposlenicima radni odnos sličniji poslovnoj transakciji, pogotovo ako su u periodu traženja sebe.

„Karijerne brejkove rade bez ustezanja i puno ranije nego bi se očekivalo od starijih generacija. I tu govorimo o više ili manje korektnim zaposlenicima. A nekorektni su nekorektni u ponašanjima, neovisno o generaciji kojoj pripadaju“, istaknula je konzultantica.

Budućnost nosi promjene
Novi stavovi i vrijednosti mlađe generacije zaposlenika u skoroj budućnosti značajno će utjecati na tržište rada.

„Mogu podijeliti svoje razmišljanje da će biti potrebne prilagodbe poslodavaca u traženju formata realizacije radnog odnosa tj. investiranih radnih napora zaposlenika, tako da će se i radno zakonodavstvo trebati tome prilagoditi“, kazala je Bakula objašnjavajući da će razvoj AI donijeti promjene i u opisu poslova, pa će preuzeti neke administrativne zadatke.
To će se odraziti na Alfa generaciju, tj. djecu rođenu u razdoblju od 2013. do 2025. godine koja tek dolaze na tržište rada.

„U tom kontekstu Alfe bi mogle donijeti dodatno neke svoje ideje u smjeru individualizacije radnih aktivnosti i oblika djelovanja, uz neke rekla bih i značajnije promjene koje nas tek očekuju u svijetu kada sve (dobro i loše) postaje prelako i prebrzo dostupno. Nemojmo žmiriti niti na javno dostupne informacije koliko mladih sve više traži i dobiva pomoć psihologa, psihijatara, traži podršku raznih skupina za podršku“, kaže Bakula.