Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Srp 2009

Studentima ručak i dalje za 4,40 kuna!

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mirela Lilek  

Studentima ručak i dalje za 4,40 kuna!

Popustili smo studentima, cijena studentske prehrane koja se nije mijenjala 11 godina ostaje ista i za iduću godinu, no nakon 16 godina uspjeli smo napokon dogovoriti poskupljenje studentskog smještaja, potvrdio je ravnatelj zagrebačkog Studentskog centra Niko Vidović. Od nove akademske godine studenti će umjesto 105 kuna mjesečno za krevet u studentskim domovima izdvajati više iznose, ovisno o kvaliteti sobe.

Upravno vijeće Studentskog centra u Zagrebu predložilo je studentima model po kojemu bi krevet u studentskom paviljonu prve kategorije koštao 540 kuna, srednje kvalitetni dom, odnosno paviljon, koštao bi 300-tinjak kuna, dok bi smještaj u najlošijim, neobnavljanim domovima poput Ivana Meštrovića i dva paviljona u domu Lašćina zadržao staru cijenu od 105 kuna.

Poskupljenje studentskog smještaja trebalo bi biti potvrđeno u utorak na sastanku predstavnika Sveučilšta, SC-a i studenata. SC bi ovim podizanjem cijena barem djelomično uspio smanjiti godišnje gubitke zbog dugogodišnjeg nerealnog naplaćivanja studentske prehrane i smještaja. Godišnje na smještaju studenata bilježi gubitke od 20 milijuna kuna, dok su gubici na prehrani (studentksi ručak za 4,40 kuna) 15 milijuna kuna. Isljučivo zahvaljujući prihodima od Student servisa, SC svoju godišnju bilansu ne zatvara s minusom, tvrdi Vidović. Naime, umjesto da prihod koji ostvaruje od studentskoga rada ulaže u razvoj i, primjerice, obnovu i podizanje kvalitete u domovima, tim se prihodom krpaju rupe od smještaja i prehrane.

»Znam gdje je crvena linija. Godinama stežemo remen, nemamo više rupica. Ovo je strava i to moramo presjeći. Sva sreća dogovorili smo se sa studentima«, kaže Vidović. Zbog nedostatka novca za obnovu studentksih domova, priznaje da su mnogi objekti dotrajali, a dio njih je i opasno za stanovanje. »Strah me nemara koji je trajao 20 godna. Da smo ranije imali prilike dogovoriti porast ovih nerelanih cijena, mogli smo obnoviti domove«, kaže.

Unatoč višim cijenama, studenti u Zagrebu i dalje će plaćati najniže cijene domova u Hrvatskoj. Studenti u Rijeci i Splitu svoje sobe plaćaju između 320 i 575 kuna, dok je cijena studentske sobe u Varaždinu 600 kuna, iako je njihov fakultet u sklopu Sveučilište u Zagrebu. U Ministarstvu znanosti kažu kako će troškove studentskog smještaja i prehrane od jeseni subvencionirati s istim iznosima, no podsjećaju da se u Sloveniji cijena studentske sobe kreće od 230 do 530 kuna.

Domovi: Četiri kategorije cijena
U utorak bi trebao biti prihvaćen model po kojemu cijene smještaja rastu ovisno o kvaliteti doma. Domovi su podijeljeni u četiri kategorije. U prvu, najskuplju kategoriju, ulaze dva još nedovršena paviljona u domu Stjepan Radić, koji će od zime ili najkasnije proljeća moći primiti ukupno 1000 studenata. Njihova cijena bila bi 540 kuna. U drugoj, nešto jeftinijoj, kategoriji su dva obnovljena paviljona doma Stjepan Radić (objekti 5 i 6), te dom Cvjetno naselje, a u treću kategoriju ulazi veći dio soba u domu Lašića, paviljoni od broja 1 do 4 te od 7 do 9 u Stjepanu Radiću. Četvrta kategorija najlošijih i ujedno najjeftinijih domova su Ivan Meštrović i dva neobnavljana objekta u domu Lašćina.

Student godišnje smije zaraditi 50.000 kuna
Zbog neekonomskih cijena prahrane i smještaja, a koje dodatno sufinancira Ministarstvo znanosti iznosom od 250 milijuna kuna (pa studenti plaćaju tek minimalan iznos), novac od studentskoga rada odlazi u krpanje rupa. Procjenjuje se da godišnje zagrebački studenti radeći preko Student-servisa po satnici od 18 do 28 kuna, zarade oko 50 milijuna kuna. Pripadne im 80 posto zarade, a 12 posto provizije odlazi SC-u koji ju je dužan vratiti studentima kroz razvoj (ostatak su doprinosi). Zakonski, student ima pravo na godišnju zaradu od najviše 50.000 kuna, dok se iznosi iznad toga oporezuju. Prema podacima SC-a, u prosjeku 1000 studenata radi putem Student-servisa.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski studenti rijetko postaju poduzetnici. Dva ferovca i ekonomist odlučili su to promijeniti

28.12.2025.

Na hrvatskoj startup sceni ne nedostaje ni događanja ni ambicije, ali među studentima je poduzetništvo i dalje rezervirano tek za one rijetke koji se usude zakoračiti u nepoznato. Stoga su trojica zagrebačkih studenata odlučila to promijeniti.

Privatne visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj bilježe sve veći interes studenata

23.01.2025.

Trenutačno u sustavu visokog obrazovanja postoji 117 visokih učilišta: 12 sveučilišta – devet javnih i tri privatna, 71 fakultet i umjetnička akademija u sastavu sveučilišta, 17 veleučilišta (11 javnih i šest privatnih) i 18 visokih škola (tri javne i 15

Kreditna linija za obrtna sredstva za poljoprivredu i preradu

06.10.2023.

Prihvatljivi krajnji primatelji mogu realizirati do najviše dva kredita do ukupne vrijednosti od 250 tisuća eura, u svrhu financiranja obrtnih sredstava potrebnih za otklanjanje nestabilnosti u proizvodnji i financiranju tekućeg poslovanja.

Hanfa nagradila Mateja Vujanića

25.01.2023.

Na natjecanju koje već godinama karakterizira jaka i vrlo perspektivna konkurencija, mjesto među troje najboljih studenata zaslužio je i Matej Vujanić, student Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Treće mjesto i prigodnu nagradu Hanfe Matej je osvojio suvremen

APN zaprimio rekordnih 5870 zahtjeva za subvencije stambenih kredita

27.04.2022.

APN je u sedmom po redu natječaju zaprimio 5870 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, pri čemu je resorni ministar Ivan Paladina najavio osiguranje dodatnih sredstava za sve zahtjeve koji će biti odobreni.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk