Šuker: Nije vrijeme za rebalans

Vlada neće pokleknuti pred sve učestalijim zahtjevima domaće javnosti za hitnim rebalansom proračuna. Dio ekonomista, stručne javnosti, poslodavaca, pa i sindikata od vlasti zahtijeva da što prije krene u rebalans proračuna, koji se zapravo traži od samog početka godine. No, na sve zahtjeve javnosti iz Vlade i dalje odgovaraju da rebalans nije upitan, ali do njega još neće doći. I Svjetska banka je na ovotjednom redovitom godišnjem predstavljanju izvješća o stanju u deset novih članica Europske Unije i Hrvatskoj, naglasila da je Hrvatskoj potreban rebalans proračuna.

Međutim, predstavnici Svjetske banke u Hrvatskoj nisu željeli kalkulirati niti Vladi savjetovati kada to treba napraviti. Vrlo jasno su poručili da vrijeme rebalansa ovisi o trenutku kada će vlast procijeniti da raspolaže svim kvalitetnim informacijama o izvršavanju proračuna. No, istovremeno Svjetska banka ističe da će rebalans biti teže napraviti što se duže čeka, ali i da je pitanje trenutka odluka koju donosi Vlada kao što je i njena odluka hoće li zatražiti pomoć MMF-a ili ne.

Čekanje pokazatelja

U osnovi, predstavnici Svjetske banke poručili su ono što i sami članovi Vlade govore već duže vrijeme. Čekaju se referentni pokazatelji prije no što se krene u akciju rebalansa proračuna. »Nikada nismo rekli da rebalansa neće biti. Pa imamo ga svake godine«, poručuje Ivan Šuker, ministar financija, ponavljajući da treba proći nekoliko mjeseci prije no što se krene u rebalans.

Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) Vladi je, primjerice, poručilo da nema vremena za odlaganje niti izbjegavanje suočavanja s teškim potezima jer svakim izgubljenim danom situacija postaje teža. Hrvatska tako, poručuje NVK, u kojem djeluju četiri ključna društvena partnera – poslovna i akademska zajednica, sindikati i Vlada – nužno i neodložno mora pristupiti uravnoteženju proračuna, kako središnje tako i šire države, kako bi izbjegla ozbiljne i dugoročne negativne posljedice krize. I ekonomist Dražen Kalogjera ističe da se u zadnje vrijeme situacija zaoštrila te da negativni efeti svjetske krize dolaze na naplatu.

Likvidnost ključna

– Sve odmah treba napraviti. Ja ne bih bježao od rebalansa proračuna ako on bude u funkciji stimuliranja poduzetnika da ne reduciraju svoje aktivnosti, poručuje Kalogjera. I dok iz Vlade kažu da bi rebalans proračuna u ovom trenutku bio preuranjen te da bi se za nekoliko mjeseci možda moglo pokazati da je napravljena greška, Kalogjera smatra da se ne treba plašiti takvog poteza jer je ključno osigurati likvidnost u zemlji.

Ovotjedne ocjene Svjetske banke, naime, potvrđuju, i sve dosadašnje prognoze što bankarskih analitičara, što MMF-a, a što središnje banke. Ona je prije dvadesetak dana ocijenila da će manjak središnjeg državnog proračuna u ovoj godini, umjesto predviđenih 0,88 posto, iznositi najmanje 3 posto, i to prema optimističnoj procjeni da neće biti pada BDP-a. No, HNB je ocijenio i da su prognoze pojedinih institucija o padu BDP-a između jedan i dva posto dosta realne te bi manjak mogao biti i veći, pa će radi očuvanja financijske stabilnosti država morati smanjiti potrošnju i zadržati deficit na razini koja se može financirati.

Neophodni hitni potezi

Svjetska banka u friškijim projekcijama ističe da bi se deficit, ne smanji li država proračunske rashode, uz planiranih 2,2 milijarde kuna morao dodatno povećati za 3,5 milijardi kuna. Ukupno, riječ je o gotovo šest milijardi kuna.

Sva ta predviđanja otklanjaju mogućnost da bi se Hrvatska iz krizne 2009. godine mogla izvući samo s lakšim ogrebotinama i ukazuju na potrebu povlačenja hitnih poteza za očuvanje stabilnosti. No, da u ovoj godini ne predstoje lokalni izbori, Vlada bi možda na poruke javnosti drugačije reagirala. Bolni rezovi koji bi mogli uslijediti rebalansom proračuna – poput smanjenja proračunskih plaća – za vlast svakako ne bi predstavljali popularnu mjeru pred lokalne izbore. Vlada, od premijera do njegovih suradnika, uporno ponavlja da rebalansom proračuna u pitanje neće doći plaće i socijalna davanja, ali ni infrastrukturni objekti koji su stručnoj javnosti »trn u oku«. Kako će se rebalansu proračuna pristupiti vjerojatno bliže lipnju, moguće je i da tada i sama vlast odustane od onog što sada čvrsto brani, s obzirom da se mjesečno mijenjaju i prognoze za ovu godinu.

Jurčić: Rebalans najkasnije u travnju

Ekonomski strateg SDP-a i član Ekonomskog vijeća dr. Ljubo Jurčić smatra da je potreban hitan rebalans proračuna, najkasnije u travnju, jer je očito da stopa rasta neće biti dva posto, nego minus dva posto, a to automatski znači četiri milijarde kuna manje u državnom budžetu. No, Vlada po njemu svakako još neće popustiti pritiscima Svjetske banke za rebalansom, iz dvaju razloga. Prvo, financijskih – jer se tada država više ne bi mogla dodatno zaduživati na svjetskom tržištu, a ovako će kako-tako izdržati do početka ljeta dokad će podići još kredita i emitirati još koju tranšu obveznica na svjetsko tržište. I drugo, političkih – a to su lokalni izbori.

– Bilo bi neozbiljno zahtijevati rebalans nakon prvog mjeseca, no kad se nakon tri mjeseca vidi slabo punjenje budžeta i osjeti pad stope rasta, što postaje evidentno, rebalans bi u travnju bio nužan, već zbog urednosti javnih financija. No, budući da slijede izbori, a rebalans znači kresanje rashoda, dakle i kapitalnih investicija, dakle manje cesta, mostova i škola, ali i kresanje plaća i mirovina, sigurno je da će Vlada na sve načine pokušati pričekati lipanj bez rebalansa, neovisno čak i o pritiscima izvana, kaže Jurčić.

Bude li potrošnja i dalje veća nego proizvodnja, rješenje je u teoriji ili aranžman s MMF-om ili stvaranje velike koalicije, kako se radikalni potezi ne bi politički rušili, no Ljubo Jurčić je osobno, kaže, i protiv jednog i protiv drugog, među ostalim i zato jer MMF ujedno znači i kresanje plaća i mirovina.

– MMF je zadužen za stabilnost međunarodnih financija, a nije zadužen za razvoj, upozorava Jurčić, koji smatra da je rješenje isključivo u jednome – podizanju proizvodnje, a ne u mjerama prema potrošnji. Već za tri ili četiri kvartala takva bi politika pokazala efekte, što znači da bi se već do kraja godine mogli zaustaviti negativni trendovi.

– Mi u Hrvatskoj ovu situaciju možemo iskoristiti za sebe, jer nas zapravo nije puno dotakla svjetska kriza, kaže Jurčić. On ističe da je njegova etička i profesionalna obaveza bila sudjelovati u Ekonomskom vijeću, jer recesija pogađa sve stanovnike, no čim Vlada donese antirecesijske mjere, on iz Vijeća odlazi.

– Slagao se ja s tim mjerama ili ne, kad Vlada usvoji antirecesijski paket ja odlazim iz Vijeća. Moja obaveza je bila da pomognem, to sam i učinio, potpuno ljudski i moralno čist, ali kad posao bude dovršen, idem. Tada će vjerojatno i samo Vijeće izgubiti daljnju funkciju postojanja, pa stoga sugeriram premijeru da radije, s obzirom na krizu, ustroji neko profesionalno tijelo, a da po donošenju mjera raspusti ovo od hoc Vijeće, poručuje Jurčić.