Suša pogodila stočare - 20 % manja proizvodnja mlijeka

Mnogi poljoprivredni proizvođači kažu da će ova, 2011. godina, inače određena kao referentna za Hrvatsku u EU, prema kojoj bi svaki od poljoprivrednika trebao dobiti financijsku omotnicu, biti zapamćena kao jedna od rijetkih koju je zadesio čak čitav niz elementarnih nepogoda, od prekomjerne količine oborina, mraza u svibnju, do duže suše s izrazito visokim temperaturama. Mato Brlošić, predsjednik seljačke Udruge “Brazda”, kaže da su do sada sve kulture pretrpjele štete, najviše od suše. Međutim, kako dodaje, ne pamti se da je jednu poljoprivrednu kulturu zadesio slijed različitih elementarnih nepogoda kao što je pšenicu. - Pšenicu je pogodio niz vremenskih nepogoda i to u cijelom vegetacijskom razdoblju od sjetve u jesen, kada je zbog prekomjerenih oborina zasijano manje nego ranijih godina, pa do izrazite suše i toplotnog udara pred žetvu, kaže Brlošić.

Kad je riječ o suši, Osječka-baranjska županija proglasila je prekjučer elementarnu nepogodu od suše za sve poljoprivredne kulture zasijane proljetos. Štete su premašile 400 milijuna kuna, a najviše je stradao kukuruz, što će ugroziti mnoge stočare. Naime, mnogima je suša već “obrala” polovicu kukuruza, a zbog toplinskog udara podbacila je i soja. Bez kukuruza i soje stoka neće imati što jesti i to upravo u referentnoj 2011. godini, kada su mnogi stočari povećali svoj stočni fond zbog financijske omotnice koju će dobiti u EU. Nedostatak hrane nije jedini problem s kojim se stočari suočavaju ovo ljeto.

Nedavno se na sastanku osječko-baranjskog Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda moglo čuti da su u prvoj polovini godine zbog izrazito visokih temperatura proizvođači mlijeka zabilježili pad proizvodnje mlijeka za oko 20 posto. Zbog ovog izrazito teškog stanja u kojem se nalaze stočari, posebice iz razloga što postoji bojazan da ove štete nisu i konačne (očekuje se još jedan val visokih temperatura) neke od mljekarskih udruga već su zatražile od resornog ministarstva da se umjesto 2011., referentnom proglasi 2012. godinu, što je, smatraju, logično, jer Hrvatska bi trebala postati članicom EU 2013., a ne 2012. Tog je stava i Mato Brlošić, koji napominje da su do sada sve zemlje za referentnu godinu uzimale godinu pred sami ulazak u EU, a ne dvije, pa zašto to ne bi i Hrvatska.

- Držimo da bi zahtjeve mljekara trebalo uvažiti i proglasiti 2012. godinu referentnom, tim više jer to nije zahtjev EU, već o tomu sami odlučujemo, odnosno, sami smo si odredili referentnu godinu kada je ulazak u EU bio predviđen 2012., kaže Brlošić.