Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Ruj 2021

‘Sustav je kolabirao. Ljudi su zatvarali lokale jer nisu imali radnika‘

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Barbara Ban  

‘Sustav je kolabirao. Ljudi su zatvarali lokale jer nisu imali radnika‘

Nitko se ni u snu nije mogao nadati ovako uspješnoj sezoni, pa tako ni poslodavci, koji su se našli u velikom problemu. Radili su puno više u puno kraćem roku, u posljednji trenutak nisu uspijevali pronaći radnike, posebno strance te im u konačnici, nakon što su se studenti i učenici vratili na fakultete i u škole, nije imao tko raditi u posezoni. Zato se u turističkim mjestima u rujnu, iako je turista bilo uistinu mnogo, moglo vidjeti i puno zatvorenih lokala. Na vratima nekih od njih stajala je obavijest u kojoj je pisalo: "Zatvoreno zbog manjka radne snage". Kako nam je rekla čelnica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić, u turističkoj je branši, koja zapošljava 100.000 ljudi, ovog ljeta nedostajalo čak 20.000 radnika, i to najviše u Dubrovniku jer je tamo sezona počela kasnije, a radnici su već otišli na sjeverni Jadran.

Sezona koja se dogodila
- Ove je sezone u mnogim kompanijama došlo doslovno do kolapsa sistema, upravo zbog nedostatka radnika. Već početkom lipnja bilo je jasno da nećemo imati dovoljno radnika zbog toga što su za vrijeme pandemije radnici mijenjali i djelatnost u kojoj će raditi, a dogodila se i migracija izvan zemlje. Ni poslodavci nisu imali hrabrosti, upravo zbog velike neizvjesnosti, zapošljavati sezonske radnike u uobičajeno vrijeme, tijekom travnja i svibnja, jer nisu znali kakve će se epidemiološke mjere donositi, kada će se moći putovati i kada će realno započeti sezona. S druge strane, Vlada je mjere za očuvanje radnih mjesta donosila krajem mjeseca za tekući mjesec, bez jasne strategije i vizije o tome kako dugoročno pomoći turističkom sektoru, koji bez njezinih mjera ne bi preživio. U takvim se uvjetima bilo teško pripremiti za turističku sezonu, koja je počela nenadano punim intenzitetom te iznenadila i najveće optimiste. Usudila bih se reći da se nama 'dogodila' sezona. Međutim, upravo je ova sezona pokazala u pravom smislu najveću boljku turizma, a to je nedostatak radnika, posebno onih kvalitetnih - istaknula je Cvitić.

Svi su poslodavci odjednom pohrlili pronaći strane radnike i tek je onda nastao problem. Jer naš je sustav napravljen tako da ne može u kratko vrijeme progutati tako velik broj zahtjeva.

- Iako se moglo očekivati da će s novim Zakonom o strancima i ukidanjem kvota biti olakšano zapošljavanje stranaca, to se nije dogodilo jer nitko nije bio spreman na tako naglo zapošljavanje. Naime, prije zapošljavanja stranaca poslodavac kojemu je potreban određeni broj radnika mora zatražiti te radnike od Zavoda za zapošljavanje, koji mora ispitati ima li dovoljan broj radnika na domaćem tržištu rada te ga o tome zatim izvijestiti. Tek kada Zavod konstatira da na domaćem tržištu nema zainteresiranih radnika za rad, a rok je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva poslodavca, poslodavac smije tražiti strane radnike, odnosno od MUP-a zatražiti izdavanje dozvola za rad i boravak stranih radnika - objasnila nam je Cvitić. Kako se sve događalo naglo, MUP nije bio kadrovski ekipiran tako da na vrijeme riješi zahtjeve poslodavaca.

Neizdrživo
- Stoga je od nastanka potrebe za radnikom do njegova zapošljavanja praktički trebalo mjesec do mjesec i pol, što je bilo neprihvatljivo i neizdrživo - ustvrdila je Cvitić govoreći o tome što se događalo na Jadranu početkom sezone.

- U ovo vrijeme nicale su mnoge agencije koje su bile posrednici u zapošljavanju stranaca, koje su tražile provizije od 200 do 1000 eura po radniku, a da pritom nisu ispitale kvalitetu i sposobnost radnika. Bitan je bio samo broj. Nerijetko se događalo da su u renomirane hotelske kuće ilegalno dovodile radnike koji nisu imali radnu dozvolu i dozvolu za boravak, s ugovorenom plaćom ispod minimalne plaće u državi - naglasila je. Zbog svega toga smatra da je ovogodišnja turistička sezona ostvarila zavidne rezultate samo zahvaljujući stalnim radnicima i sezoncima. A oni su radili dan i noć. Doslovce su padali s nogu. Sindikalistica kaže i da se nikad kao ovog ljeta nisu kršila radna prava.

- Ove sezone nije bilo inspektora koji bi kontrolirali u kakvim se uvjetima radi, koliko se sati tjedno radi. Mnoga su mjesta ostala zatvorena jer nije bilo stručnog kadra. U Dubrovniku se znatan broj hotela nije niti otvorio jer nije bilo radnika koji će u njima raditi - zaključila je Cvitić.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk