Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Ruj 2021

‘Sustav je kolabirao. Ljudi su zatvarali lokale jer nisu imali radnika‘

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Barbara Ban  

‘Sustav je kolabirao. Ljudi su zatvarali lokale jer nisu imali radnika‘

Nitko se ni u snu nije mogao nadati ovako uspješnoj sezoni, pa tako ni poslodavci, koji su se našli u velikom problemu. Radili su puno više u puno kraćem roku, u posljednji trenutak nisu uspijevali pronaći radnike, posebno strance te im u konačnici, nakon što su se studenti i učenici vratili na fakultete i u škole, nije imao tko raditi u posezoni. Zato se u turističkim mjestima u rujnu, iako je turista bilo uistinu mnogo, moglo vidjeti i puno zatvorenih lokala. Na vratima nekih od njih stajala je obavijest u kojoj je pisalo: "Zatvoreno zbog manjka radne snage". Kako nam je rekla čelnica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić, u turističkoj je branši, koja zapošljava 100.000 ljudi, ovog ljeta nedostajalo čak 20.000 radnika, i to najviše u Dubrovniku jer je tamo sezona počela kasnije, a radnici su već otišli na sjeverni Jadran.

Sezona koja se dogodila
- Ove je sezone u mnogim kompanijama došlo doslovno do kolapsa sistema, upravo zbog nedostatka radnika. Već početkom lipnja bilo je jasno da nećemo imati dovoljno radnika zbog toga što su za vrijeme pandemije radnici mijenjali i djelatnost u kojoj će raditi, a dogodila se i migracija izvan zemlje. Ni poslodavci nisu imali hrabrosti, upravo zbog velike neizvjesnosti, zapošljavati sezonske radnike u uobičajeno vrijeme, tijekom travnja i svibnja, jer nisu znali kakve će se epidemiološke mjere donositi, kada će se moći putovati i kada će realno započeti sezona. S druge strane, Vlada je mjere za očuvanje radnih mjesta donosila krajem mjeseca za tekući mjesec, bez jasne strategije i vizije o tome kako dugoročno pomoći turističkom sektoru, koji bez njezinih mjera ne bi preživio. U takvim se uvjetima bilo teško pripremiti za turističku sezonu, koja je počela nenadano punim intenzitetom te iznenadila i najveće optimiste. Usudila bih se reći da se nama 'dogodila' sezona. Međutim, upravo je ova sezona pokazala u pravom smislu najveću boljku turizma, a to je nedostatak radnika, posebno onih kvalitetnih - istaknula je Cvitić.

Svi su poslodavci odjednom pohrlili pronaći strane radnike i tek je onda nastao problem. Jer naš je sustav napravljen tako da ne može u kratko vrijeme progutati tako velik broj zahtjeva.

- Iako se moglo očekivati da će s novim Zakonom o strancima i ukidanjem kvota biti olakšano zapošljavanje stranaca, to se nije dogodilo jer nitko nije bio spreman na tako naglo zapošljavanje. Naime, prije zapošljavanja stranaca poslodavac kojemu je potreban određeni broj radnika mora zatražiti te radnike od Zavoda za zapošljavanje, koji mora ispitati ima li dovoljan broj radnika na domaćem tržištu rada te ga o tome zatim izvijestiti. Tek kada Zavod konstatira da na domaćem tržištu nema zainteresiranih radnika za rad, a rok je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva poslodavca, poslodavac smije tražiti strane radnike, odnosno od MUP-a zatražiti izdavanje dozvola za rad i boravak stranih radnika - objasnila nam je Cvitić. Kako se sve događalo naglo, MUP nije bio kadrovski ekipiran tako da na vrijeme riješi zahtjeve poslodavaca.

Neizdrživo
- Stoga je od nastanka potrebe za radnikom do njegova zapošljavanja praktički trebalo mjesec do mjesec i pol, što je bilo neprihvatljivo i neizdrživo - ustvrdila je Cvitić govoreći o tome što se događalo na Jadranu početkom sezone.

- U ovo vrijeme nicale su mnoge agencije koje su bile posrednici u zapošljavanju stranaca, koje su tražile provizije od 200 do 1000 eura po radniku, a da pritom nisu ispitale kvalitetu i sposobnost radnika. Bitan je bio samo broj. Nerijetko se događalo da su u renomirane hotelske kuće ilegalno dovodile radnike koji nisu imali radnu dozvolu i dozvolu za boravak, s ugovorenom plaćom ispod minimalne plaće u državi - naglasila je. Zbog svega toga smatra da je ovogodišnja turistička sezona ostvarila zavidne rezultate samo zahvaljujući stalnim radnicima i sezoncima. A oni su radili dan i noć. Doslovce su padali s nogu. Sindikalistica kaže i da se nikad kao ovog ljeta nisu kršila radna prava.

- Ove sezone nije bilo inspektora koji bi kontrolirali u kakvim se uvjetima radi, koliko se sati tjedno radi. Mnoga su mjesta ostala zatvorena jer nije bilo stručnog kadra. U Dubrovniku se znatan broj hotela nije niti otvorio jer nije bilo radnika koji će u njima raditi - zaključila je Cvitić.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

16.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

Ne prodaje se više smještaj nego doživljaj – kreativne industrije mijenjaju turizam Istre

15.04.2026.

Marijana Dabo Percan predsjednica je Strukovne grupe kulturno-kreativnih industrija Kreativna Istra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Pula, gdje aktivno djeluje na jačanju vidljivosti i gospodarske uloge sektora. Fokus njezina djelova

Uskrsna tradicija, sunce i toplo vrijeme: Predsezona u Dubrovniku i Splitu

10.04.2026.

Uskrs označava službeni početak turističke predsezone u Dubrovniku. Ljetni red letenja uveden je prošlog vikenda u Zračnoj luci "Ruđer Bošković", a Stradun je danas bio pun posjetitelja iz svih krajeva svijeta. Najave za ljeto su odlične, pa ipak, promatr

Produženi uskrsni vikend u Hrvatskoj donio više od 411.000 noćenja

10.04.2026.

Tijekom produženog uskrsnog vikenda u Hrvatskoj je ostvareno 121 500 turističkih dolazaka i 411 200 noćenja, pokazuju najnoviji podaci sustava e-visitor. Podaci za današnji dan još se obrađuju, no zanimljivo je da smo i bez uključenog ponedjeljka nadmašil

Slavonac prodaje aplikaciju za prijavu gostiju tisućama iznajmljivača i na Jadranu

09.04.2026.

Završio je FERIT, na kojemu danas radi kao vanjski suradnik. Stekao je iskustvo u korporativnom svijetu, no ipak se odlučio biti poduzetnik. Njegova je aplikacija nastala lokalno, a koristi se nacionalno

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke