Svaki mjesec u izvoz više od 200 tona klamerica

U kriznim vremenima, kada je dobar dio malih tvrtki bremenit problemima zbog kojih vlasnici nerijetko "stavljaju ključ u bravu", pozitivan primjer tvrtke koja uspješno radi, zapošljava nove radnike i širi se, tvrtka je ERGO, Zvonimira Ergotića, u Lužanima zapadno od Slavonskog Broda. Jedini proizvođači klamerica u Hrvatskoj postoji već 37 godina, a Zvonimir je uhodani posao, kao druga generacija, preuzeo od oca i udesetorostručio ga. Više od 1.000 vrsta klamerica za industriju, stolariju, građevinu - čeličnih, pocinčanih, od inoxa, aluminija i pobakrenih, dužine od 4 do 150 milimetara i debljine od 0,49 do 2 milimetra - potvrda su kako ova uspješna tvrtka može udovoljiti svim prohtjevima kupca, pa stoga unatoč stalnom povećanju proizvodnje ne može zadovoljiti sve potrebne količine.

Sami izradili i stroj
Novost su klamerice za učvršćivanje izolacija na montažnim kućama. Mnogo toga sami radimo, pa smo tako napravili i tehnološki najnapredniju klamericu kakvu nemaju drugi proizvođači, čak ni Nijemci ili Šveđani, kaže vlasnik tvrtke, inače "zadužen" za inovacije. Osim strojeva i alata koje stalno dorađuju, sami su izradili i stroj za čavliće, jer je to bilo jeftinije nego ih kupovati, razvili su i kliješta za vezanje vinograda koje uspješno izvoze u Mađarsku i Slovačku, a probne količine su završile i u Kaliforniji. Kako su jedini proizvođač klamerica u Hrvatskoj, repromaterijala nema te ga uvoze iz Italije, Švicarske i Slovačke, a ljepilo iz Njemačke. Gotovo cjelokupnu proizvodnju izvoze. Trenutno najzapadnije u Portugal, a najsjevernije je to Litva, Estonija, no cilj nam je ubuduće "pokrivati" i Španjolsku, Francusku, Belgiju i Bugarsku", kaže vlasnik tvrtke koja više od 50 posto proizvodnje izvozi u Italiju.

Ne čekaju pomoć države
A pretpostavke za povećanje proizvodnje svakim su danom sve realnije. Tvrtka ima više od 50 radnika a u posljednjih godinu dana uposleno je i 20 novih koji su proizvodnju količinski podigli za gotovo 50 posto. Nekada se proizvodilo 200 tona godišnje, sada proizvodimo toliko mjesečno, a plan je doći do 250, pojašnjava Ergotić koji s naplatom nema problema jer sav izlaz osigurava preko HBOR- a. Budući da smo u općini koja je područje od posebne državne skrbi, to nam pomaže pri dobivanju jeftinijih kredita, a ponekad koristimo i subvencionirane preko HBOR-a na koje kao izvoznici imamo pravo. Nepovratnu potporu dobili su od Svjetske banke ( 27 posto od vrijednosti investicije) za kupnju novog stroja za izvlačenje žice - vrijednog oko 150.000 eura. Inače na pomoć države se ne oslanjam, najprije moram raditi i zaraditi svoje, a ako od države što dobijem dobro, no ne mogu se na tom bazirati, to nije zdrava ekonomija, kaže Ergotić koji se oslanja na se i svoje radnike, odreda zadovoljne uvjetima rada i prosječnom plaćom od oko 3.300 kuna. Među njima najduže radi Anđelko Kesten, koji već 22 godine proizvodi kartonsku ambalažu za klamerice (i nešto uslužne ambalaže).

Zadovoljni radnici
- Zadovoljan sam, nije mi teško, mogu i na sjedeći raditi, a ponekad čak i čitati novine, kaže Kesten. Gotovo toliko godina, strojobravar Zvonko Lačkovski održava strojeve i izrađuje nove alate. Putuje dnevno iz Starog Petrovog Sela, u jednom smjeru 20 kilometara, ali zadovoljan je i poslom i tvrtkom. Redovitom plaćom i odnosom prema radnicima zadovoljni su i Danijel Benković, Dijana Sulijan , Damir Stanišić... Kažu da je malo takvih gazda... A uz gazdu radi i supruga, dok su djeca još mala i uče se obiteljskom poslu.