Švaljek: Ne očekujte oporavak u prvoj polovici 2010.

Najgori dio krize, čini se, je prošao, na što upućuje primjerice usporavanje pada trgovine na malo ili industrijske proizvodnje, no negativni pokazatelji u građevinarstvu ukazuju na to da je kriza još tu i da oporavak ne treba očekivati već u prvoj polovici 2010. godine, ocijenila je danas ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) Sandra Švaljek.

Na 8. međunarodnoj konferenciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) o poticanju izvoza Švaljek je podsjetila da EIZ ove godine očekuje pad BDP-a od 5 posto, a 2010. prognozira stagnaciju, odnosno nultu stopu rasta, ali je kazala i da je EIZ korigirao svoje očekivanje oporavka u prvom polugodištu 2010.

Naime, pojasnila je, osobna potrošnja neće se bitnije oporaviti, kod investicija se očekuje lagana negativna stopa, a najpozitivniji učinak, ali samo zbog vrlo visokog pada u ovoj godini, očekuje se kod izvoza.

Ujedno, tržište rada na situaciju u gospodarstvu reagira s odgodom pa 2010. treba očekivati i daljnji rast nezaposlenosti.

Brzi oporavak ne očekuju niti izvoznici okupljeni na raspravi "Kako poslovati u promijenjenim uvjetima na međunarodnom tržištu" te je primjerice predsjednik Uprave Zagreb Montaže Željko Dražić upozorio da će oporavak u graditeljstvu biti znatno odgođen zbog visokih zaliha, posebno u stanogradnji, ali i da više nikada ne trebe očekivati zamah kakav je bio prije ove krize.

Izvoznici su, uz ostalo, pozvali na restrukturiranje javnih poduzeća, koja visokom i nestabilnom cijenom svojih proizvoda opterećuju proizvodnju, kao i na veći poticaj države proizvodnji i izvozu te niže proračunske rashode kako bi se smanjilo i porezno opterećenje gospodarstva.

Tako je član Uprave Končar D&ST-a Petar Vlaić istaknuo da se na rashodnoj strani proračuna mora napraviti "drastičan rez sjekirom", jer razna prava opterećuju proračun, što se kroz više poreze i ostala davanja odražava na smanjenje konkurentnosti izvoznika.

Švaljek je uz to dodala da su u Hrvatskoj "sve oči uprte u one koji samo traže prava pa smo se našli u situaciju da za one od kojih živimo nema dovoljno sredstava". Kazala je kako se zalagala da se u rebalansima ovogodišnjeg proračuna osiguraju dodatna sredstva za gospodarstvo pogođeno krizom, ali do toga nije došlo. Rekla je i da osobno misli kako su prilagodbe provedene na prihodovnoj strani proračuna bile dobre za stabilizaciju, ali su bile "potez u krivom smjeru".