Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Kol 2009

Sve je više postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Vanja Majetić  

Sve je više postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Kapaciteti vjetroelektrana u svijetu u 2008. godini porasli su za 28,8 posto, zahvaljujući ponajviše njihovu naglom širenju u SAD-u koji je Njemačku svrgnuo s mjesta najvećeg svjetskog proizvođača električne energije iz energije vjetra. Svjetski kapaciteti vjetroelektrana dosegnuli su koncem 2008. godine 120.791 megavat, a koncem 2007. iznosili su 93.823 MW, prema Svjetskom vijeću za energiju vjetra (GWEC). Europa sama posjeduje više od polovice svjetskih kapaciteta sa 65.946 MW. Najveći napredak ostvarili su Kina, gdje su se kapaciteti udvostručili i iznose 12.200 MW, i SAD, gdje su porasli za 50 posto i iznose 25.100 MW. Kina bi zbog naglog rasta tržišta mogla postati drugi po veličini svjetski proizvođač do 2010., predviđaju sudionici istraživanja.
Uvidjevši mogućnosti vjetroelektrana širom svijeta, u njihovu masovnu gradnju nedavno su krenuli i Amerikanci koji će uskoro na Istočnoj obali SAD-a početi s gradnjom čak 130 vjetroelektrana na farmi Nantucket Sound u saveznoj državi Massachusetts.

Projekt Cape Wind vrijedan je 900 milijuna dolara te će se rasprostirati na 40 četvornih kilometara prostora. Visina tornjeva koji će proizvoditi električnu energiju iz vjetra visoki su 78,6 metara, a stupovi su zabijeni 24,4 metra duboko u morsko dno. U Cape Windu generirat će se 420 megavata snage, što je više od 75 posto potreba za tu regiju. Inače, u SAD-u se trenutačno proizvodi 28.206 megavata energije putem vjetroelektrana, što je oko jedan posto ukupne proizvedene električne energije. Većina vjetroelektrana nalazi se u državama Teksas, Iowa, Kalifornija, Minnesota i Washington.

Valja napomenuti neke od prednosti vjetroelektrana. Vjetroelektrane ne troše gorivo, točnije energija vjetra je uvjetno rečeno »besplatna«, a poželjan su oblik alternativnog izvora nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer kemijski i biološki ne zagađuju okolinu. Farma vjetroelektrana može imati umjeren pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u područjima koja su inače izložena jakim vjetrovima.

No, postoje i neki nedostaci vjetroelektrana, a to su povremenost pogona, zavisno o meteorološkim karakteristikama područja primjene. Uz to, nije riješeno učinkovito akumuliranje većih količina energije za razdoblje bez vjetra, pa bi se stoga vjetroelektrane trebale vezati na elektroenergetski sustav regije i s njim razmjenjivati energiju. Prikladnim se čini kombinacija hidroelektrana i vjetroelektrana, koja u razdoblju jačeg vjetra štedi hidro-akumulaciju, a u razdoblju bez vjetra energiju daje hidroelektrana.

Kod sitnih vjetroelektrana akumulaciju mogu osiguravati jedino akumulatori, koji ne mogu zadovoljiti potrebe u područjima s manje vjetrovitih dana, ali mogu štedjeti klasičnu energiju u vjetrovitom razdoblju. Jake varijacije u snazi vjetra relativno su teže tehnički savladive. Tehnička rješenja moraju spriječiti oštećenje vjetrenjače pri olujnoj snazi i izvlačiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, što komplicira i poskupljuje ta rješenja.

Za usklađivanje broja okretaja vjetroturbine s brojem okretaja ugrađenoga generatora potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, što također poskupljuje tehničku izvedbu. Troškovi održavanja znaju činiti značajnu stavku u cijeni dobivene energije vjetra, jer je u slučaju »farme« vjetroelektrana broj uređaja relativno velik, tj. snaga po jednom uređaju je daleko manja nego kod klasičnih elektrana na fosilna goriva.

Prisutno je izvjesno »estetsko zagađenje« u slučaju »farmi« vjetroturbina, što međutim nema većeg značaja ako se takva farma (skup velikog broja vjetroturbina na relativno malom prostoru) instalira na nenapučenim prostorima. Iz spomenutih nedostataka i prednosti proizlazi da je gradnja vjetroelektrana smislena u područjima sa stalnim i ujednačenim vjetrom, te za osiguranje manjih količina energije na lokacijama bez priključka na druge izvore energije. Stručnjaci smatraju kako bi sustavi »farme« vjetroelektrana trebali biti vezani na regionalni elektroenergetski sustav, kome bi elastičnost kapaciteta trebale osigurati priključene hidroelektrane ili energija iz međunarodne razmjene. No, budući da je energija vjetra besplatna, sve te prepreke, mane i nedostaci čine se savladivim, jer je energije sve manje i manje.


Komentari članka

Vezani članci

Kako hrvatski znanstvenik pretvara istraživanje u uspješan biznis

16.07.2026.

Davor Šakić razvija tehnologiju koja analizu seli iz laboratorija u proizvodni pogon, za projekt je već dobio europski Seal of Excellence, a krajem srpnja odlazi u New York

Čak 13 hrvatskih tehnoloških tvrtki među 500 najbrže rastućih u EMEA

13.07.2026.

Deloitteova ljestvica potvrđuje rast domaćeg tehnološkog sektora, a na popisu su Orqa, Aircash, Monri Payments, Farseer i drugi

Varaždinski podatkovni centar ulazi u utrku za europski AI biznis

29.06.2026.

Novi vlasnici i operater DC Northa računaju na rast potražnje za podatkovnim centrima koju sve snažnije pogoni umjetna inteligencija

Manji ulog, a veći prinos - hrvatsko rješenje mijenja uzgoj vinove loze

18.06.2026.

Za samo dva sata, pomoću drona možete dobiti potpunu, da se tako izrazimo, "krvnu sliku" čak 30 hektara svog vinograda. Od toga pola sata otpada na snimanje bespilotnom letjelicom, a ostatak na analizu zabilježenog, opisuje nam dr.sc. Ivana Rendulić Jeluš

Osječka Orqa predstavlja napredni AI dron

16.06.2026.

Napredna računalna jedinica autopilota omogućuje ovom sustavu autonomno djelovanje uz pomoć računalnog vida

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 2726 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk