Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Stu 2021

Svi se bave rebalansom, a mi smo provjerili tko su najveći dobitnici i gubitnici proračuna za iduću godinu. Ima iznenađenja

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Svi se bave rebalansom, a mi smo provjerili tko su najveći dobitnici i gubitnici proračuna za iduću godinu. Ima iznenađenja

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog državnog proračuna za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu. Provjerili smo koji će državni resori najviše profitirati, a koji izgubiti u narednoj proračunskoj godini

Proračun za 2022. godinu baziran je na projekcijama napravljenim u smjernicama ekonomske i fiskalne politike prema kojima se u ovoj godini očekuje rast BDP-a za devet posto, a u idućoj godini za 4,4 posto.

Po sastavnicama BDP-a, iduće godine Vlada projicira rast osobne potrošnje od 3,2 posto, državne potrošnje za 2,1 posto, bruto investicija u fiksni kapital za 12,1 posto te rast izvoza roba i usluga za 10,7 posto. Istodobno, po istoj stopi očekuje rast uvoza roba i usluga.

Uzimajući u obzir navedeno, u 2022. godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, što je za 7,1 posto više u odnosu na novi plan proračuna za 2021. godinu. U 2023. ukupni prihodi državnog proračuna porast će za 1,9 posto te će iznositi 167,7 milijardi kuna. U 2024. proračunski prihodi trebali bi ostati na istoj razini kao i 2023. godine.

Ukupni rashodi u 2022. iznosit će 173,8 milijardi kuna ili 0,2 posto više nego ove godine. Proračunski deficit opće države prema metodologiji ESA 2010 iduće godine trebao bi biti smanjen na 9,3 milijarde kuna (2,1 posto BDP-a), nakon ovogodišnjih 19,7 milijardi kuna, odnosno 4,7 posto. U naredne dvije godine planira se uravnoteženje proračunskih prihoda i rashoda.

Najveće povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u idućoj godini u odnosu na ovogodišnji rebalans iznosi 1,08 milijardi kuna, i to za rashode vezane uz potres. Slijede rashodi za sustav socijalne skrbi s povećanjem od 836 milijuna kuna, što, kako je objasnio ministar Marić, uključuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Planirani rashodi za mirovine i mirovinski sustav rastu za 744 milijuna kuna, na 44,4 milijarde kuna. Značajnije se povećavaju i kamate za obveznice i kredite (+526 milijuna kuna), doprinos RH proračunu Europske unije (+454 milijuna kuna), rashodi za zaposlene (+350 milijuna kuna), sufinanciranje projekata EU-a (+235 milijuna kuna) te uvećanje plaća za prekovremeni rad u zdravstvu (+245 milijuna kuna).

Promatrano po glavnim proračunskim korisnicima, najveći dobitnici u relativnim pokazateljima su Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Zbog planiranih povećanih rashoda za obnovu od potresa Ministarstvu je proračun više nego udvostručen (s 1,3 na 2,8 milijardi kuna), a Središnjem uredu je uvećan za 2,6 puta (s 300 na 790 milijuna kuna).

U apsolutnim brojevima najveći dobitnik je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, čiji proračun raste za 2,9 milijardi kuna ili 14,3 posto. Istaknuti dobitnici su i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (+1,8 milijardi kuna), Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (+1,5 milijardi kuna), Ministarstvo financija (+861 milijun kuna), Ministarstvo poljoprivrede (+552 milijuna kuna) te Ministarstvo kulture i medija (+475 milijuna kuna).

Osjetno je povećan budžet Vlade i Hrvatskog sabora, što je najvećim dijelom povezano s predstojećim troškovima obnove zgrada. Kabinet Andreja Plenkovića će na raspolaganju imati 200 milijuna kuna više nego ove godine, što je rast od čak 36,5 posto. Rashodi Hrvatskog sabora pak više su nego udvostručeni s ovogodišnjih 144,5 milijuna kuna na planiranih 297 milijuna kuna.

Za šest ministarstava predviđeno je rezanje proračunskih rashoda. Najveće smanjenje odnosi se na Ministarstvo zdravstva, čiji bi se rashodi trebali smanjiti za 6,4 milijarde kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

02.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Nove mjere vlade: Veći paušal iznajmljivačima, zamrzavanje plaća u javnom sektoru

28.05.2026.

NOVI vladin paket mjera protiv inflacije trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Mjere će obuhvatiti paušalce, male iznajmljivače, velike tvrtke s ekstraprofitom te zaposlenike u javnom i državnom sektoru, piše Jutarnji list. Ministar financi

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi gotovo 15 milijuna eura

22.05.2026.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu, vrijedan 14,96 milijuna eura.

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk