Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Srp 2010

Svjetska banka i UNDP: Hrvatska ne zna što bi s nezaposlenima

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: NM  

Svjetska banka i UNDP: Hrvatska ne zna što bi s nezaposlenima

Hrvatska politika tržišta rada kojom bi se trebalo poboljšati zapošljavanje, odnosno ublažiti učinci krize, ne samo da je neadekvatna kriznim vremenima, nego su i one mjere koje se provode vrlo ograničenoga obuhvata, odnosno premali broj nezaposlenih od njih ima koristi. Ovakav zaključak proizlazi iz izvješća Svjetske banke i UNDP-a "Socijalni utjecaj krize i jačanje otpornosti", predstavljenog prošloga tjedna, u kojem se ukazuje na brojne nedostatke, ali se Vladi sugeriraju i opcije koje bi mogle dovesti do poboljšanja situacije ma tržištu rada.

Naime, glavni izazov za politiku ovdje je spriječiti da se gubitak zaposlenja pretvori u marginaliziranje nezaposlenog na tržištu rada, koje tako često dovodi do trajnog siromaštva. Snažna povezanost rezultata tržišta rada i siromaštva upućuje na činjenicu da bi u vrijeme krize dodatne mjere borbe protiv siromaštva trebale biti usmjerene na novonezaposlene. Njima bi se, s jedne strane, trebalo pokušati osigurati privremenu dohodovnu potporu i poboljšanje mogućnosti zapošljavanja, a s druge, spriječiti rizik dugotrajne nezaposlenosti i s njom povezanog propadanja vještina i volje za rad.

Međutim, u Hrvatskoj se općenito premalo izdvaja za programe tržišta rada, kako pasivne (naknade) tako i aktivne (obrazovanje, javni radovi, subvencije) – s potrošnjom od 0,4 posto BDP-a koliko je namijenjeno ovim programima, Hrvatska je na samo europskom dnu. Odnosno to je znatno manje od izdvajanja u zemljama EU-a sa sličnom razinom dohotka poput Mađarske, Poljske ili Slovačke, koje na programe tržišta rada troše od 0,6 do 1,2 posto BDP-a, poručuje izvješće Svjetske banke. S druge strane, u bogatim europskim zemljama poput Nizozemske u ove se svrhe izdvaja oko 2,5 posto BDP-a, a u Belgiji čak oko 3,3 posto.

Četiri opcije za zapošljavanje
Kad je konkretno riječ o aktivnim mjerama tržišta rada koje uglavnom obuhvaćaju javne radove, obrazovanje iobuke, proračunom za 2010. za to je planirano 125 milijuna kuna, isto kao i 2009., što je možda tek polovica potrebnoga iznosa. No, naznaka poboljšanja ipak ima, barem prema podacima Ministarstva financija o izvršenju državnog proračuna u prvom polugodištu, prema kojima je za aktivnu politiku zapošljavanja u prvom dijelu godine izdvojeno 26,1 milijun kuna više od plana. No, više je nego očito da je to je daleko od potrebnih ulaganja.

"Programi aktivne politike tržišta rada prije krize obuhvaćali su oko 3 posto nezaposlenih, što je u 2009. palo na 2,5 posto. Te brojke jasno upućuju da su ovi programi u Hrvatskoj ciljani na odabrane skupine radnika i da nisu korišteni u svrhu smanjenja nezaposlenosti, odnosno promicanja zaposlenosti u vrijeme krize", upozorava se u izvješću. Inače, dosad su spomenute aktivne mjere uglavnom bile namijenjene osjetljivim skupinama nezaposlenih koje se najteže zapošljavaju, odnosno dugotrajno nezaposlenima.

Stručnjaci Svjetske banke sugeriraju četiri opcije za bolji utjecaj politike tržišta rada na rezultate zapošljavanja u krizi: Na prvom mjestu je povećanje izdataka za programe za tržište rada, kao i povećanje njihova obuhvata. No, tu treba uspostaviti ravnotežu između fiskalnih i socijalnih naknada. "Državni je proračun za vrijeme trenda pada ograničen, a s druge strane rastuća nezaposlenost sigurno će prerasti u rastuće siromaštvo. Stoga je važno odrediti prioritete potrošnje. Usto, kada je proračun ograničen, a nezaposlenost raste, treba proširiti samo one programa tržišta rada koji pozitivno utječu na prihode nezaposlenih ili na njihove šanse za zapošljavanje", ističe se.

Druga opcija jest da se kombinacije programa prilagodi kriznim uvjetima, jer nisu svi programi i njihovi paketi prikladni za svako vrijeme. Tako bi, smatraju stručnjaci Svjetske banke, u vrijeme pada gospodarstva vlada trebala razmotriti povećanje programa koji kompenziraju slabu potražnju radne snage. Da bi troškovi za tržište rada bili fiskalno održivi, tu mjeru moglo bi pratiti privremeno smanjenje programa koji su namijenjeni rješavanju strukturalne nezaposlenosti. Drugim riječima odgovori na pad potražnje radne snage mogle bi biti privremene potpore radnicima koji su ostali bez posla, a nemaju prava na naknade za nezaposlenost. Tu se misli na osobe koje tek ulaze na tržište rada i danas spadaju među najpogođenije krizom. Nadalje, tu je i mogućnost subvencioniranog zapošljavanja (subvencije za zapošljavanje, naukovanje, skraćeno radno vrijeme i smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje).

Treća je opcija bolja regionalna raspodjela sredstava aktivnih programa na tržištu rada, za što se čak može izraditi i odgovarajući algoritam. Rezultat bi trebao biti da regije u kojima je rast nezaposlenosti veći od prosjeka dobiju i veći dio sredstava.

Četvrto, rezultate ovih programa treba pratiti i ocjenjivati kako bi se poboljšala njihova djelotvornost. Naime, nije vjerojatno da će svi oni pozitivno utjecati na mogućnosti zapošljavanja, pa zato one koji se pokažu uspješnima treba proširiti, a one čiji se utjecaj pokaže slabim - smanjiti ili im promijeniti koncepciju. No dosad u Hrvatskoj nije bilo međunarodne evaluacije aktivnih mjera tržišta rada, već su institucije koje su ih provodile same sebe evaluirale.


Komentari članka

Vezani članci

Nikad manje nezaposlenih u Hrvatskoj: sezona puni tržište rada

13.06.2026.

Krajem svibnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 61.298 nezaposlenih što je 11.933 ili 16,3 posto manje nego u svibnju lani te najmanje otkako se vodi evidencija, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u sri

Krajem veljače 83.992 nezaposlenih; 12,8 posto manje nego lani

10.03.2026.

Krajem veljače ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirano je 83.992 nezaposlenih, što je za 12,8 posto ili 12.321 osoba manje nego u veljači 2025. godine, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u utorak.

IFC do 2030. u Hrvatskoj planira uložiti do milijardu dolara

19.09.2025.

Međunarodna financijska korporacija (IFC) u sljedećih pet godina u Hrvatskoj planira uložiti do milijardu dolara kako bi podržala razvojne prioritete zemlje, što ujedno predstavlja i priliku za hrvatske tvrtke, istaknuto je na konferenciji u organizaciji

U Hrvatskoj rekordno nizak broj nezaposlenih

12.06.2025.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u smještaju te pripremi i usluživanju hrane

Broj zaposlenih u veljači za 59,5 tisuća veći nego godinu ranije

21.03.2025.

U Hrvatskoj je u veljači ove godine bilo 1,69 milijuna zaposlenih, nešto manje nego prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču lani broj zaposlenih porastao za 2,1 posto ili 59,5 tisuće, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk