Svjetska banka: RH treba temeljiti rast na produktivnosti i izvozu

Hrvatska se treba preorijentirati na model rasta koji je više temeljen na produktivnosti i vođen izvozom, a četiri su glavna potencijalna izvora rasta u Hrvatskoj - povećanje sudjelovanja radne snage, povećanje produktivnosti, produbljivanje trgovinske integracije i oslobađanje inovacijskog potencijala Hrvatske.

Ocjene su to i preporuke Svjetske banke iz "Izvješće o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta", objavljenog na internet stranicama Banke. Ta studija, objavljena u dva dijela - kao pregled i cjelovito izvješće na ukupno 200-njak stranica, predlaže ubrzavanje gospodarskih i socijalnih reformi radi oslobađanja inovacijskog potencijala Hrvatske, ubrzanja integracije Hrvatske u svjetsko gospodarstvo i povećanja produktivnosti radne snage.

"Postignuća gospodarskog i socijalnog razvoja u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću bila su dojmljiva: Hrvatska je konsolidirala svoju makroekonomsku stabilnost; ostvarila razine realnog gospodarskog rasta blizu 5 posto, čime je smanjila svoj jaz dohotka s EU; a pri tom zadržala svoje pokazatelje društvenog razvoja među najboljima u regiji. Osim toga, punopravno članstvo u EU - koje se trenutno očekuje oko 2011. godine - ojačat će institucionalne temelje RH, time pridonoseći daljnjem ostvarenju takvih značajnih rezultata.", ocjenjuje se u studiji.

No, upozorava se da učinak rasta, koliko god da je impresivan, ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo. "Jednostavna linearna ekstrapolacija sadašnjeg rasta pokazuje da bi dohodak po stanovniku u Hrvatskoj za 50 godina odgovarao samo 60 posto razine u SAD-u, a to je položaj koji su zemlje EU-27 zemlje postigle do 2000. godine", navode autori. Ocjenjuju da trenutni obrazac rasta u Hrvatskoj neće biti održiv i upozoravaju na ozbiljne vanjske neravnoteže (visok manjak tekućeg računa, rast vanjskog duga i dr.), kao i na veliku državnu potrošnju (oko 45 posto BDP-a).

"Međutim, usvajanjem prikladnih politika Hrvatskoj će biti moguće ostvariti i održati viši rast dohotka po stanovniku i ubrzati svoju ekonomsku konvergenciju s EU. Iako očuvanje makroekonomske stabilnosti ostaje preduvjet, osobito s obzirom na sadašnje globalno okruženje, bilo bi dobro da Hrvatska započne provoditi politike koje bi pomogle ostvariti i održati više stope gospodarskog rasta u godinama koje dolaze. U Hrvatskoj bi trebalo napraviti pomak prema obrascu rasta temeljenom na produktivnosti i ponajprije izvozu", preporuča se u studiji.

Izvješće posebnu pažnju posvećuje mjerama kojima Hrvatska može održati i ubrzati rast u narednim desetljećima. "Riječ je o četiri strategije gospodarske politike: povećanje doprinosa radne snage kroz povećanje sudjelovanja stanovništva u radnoj snazi i smanjenje nezaposlenosti; povećanje ukupne faktorske produktivnosti; produbljivanje trgovinske integracije; promicanje inovacija. Te četiri gospodarske strategije polučile bi različite pomake u smislu većeg gospodarskog rasta. Ujedno predstavljaju različite distribucijske učinke, pa predstavljaju različite izazove u smislu političke ekonomije. (...) Dok se u izvješću raspravlja o argumentima za i protiv različitih političkih strategija, utvrđivanje politički izvedivog 'paketa mjera' koji bi trebalo usvojiti u praksi u konačnici je stvar konsenzusa koji nadilazi opseg ovog izvješća", ističu autori studije.

Vezano za reformu tržišta rada, u izvješću se upozorava da je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj od svega 57,7 posto stanovništva radne dobi među najnižima od 27 država EU (lisabonski ciljevi EU uključuju ukupnu stopu zaposlenosti od 70 posto). Analitičari Svjetske banke upozoravaju i da hrvatski sustav socijalne skrbi sadrži elemente koji djeluju destimulativno u odnosu na ponudu radne snage, a "zbog labave je administracije sustav podložan zloporabama, budući da je moguće kombinirati brojne različite naknade i na taj način povećati 'plaću uzdržavanja'".

Upozorava se i da mirovinski sustav potiče rano povlačenje radne snage, na visok trošak radne snage, restriktivnu regulativu tržišta rada, itd. Hrvatska bi trebala povećati sudjelovanje radne snage i smanjiti nezaposlenost, a studija kao mjere za to predlaže jačanje poticaja za odgađanje mirovina, ponovno integriranje trenutno neaktivne mlađa populacija, poput branitelja i velikog dijela korisnika socijalne pomoći na način da se ocijene i prilagode njihove naknade.

Predlaže se također i jačanje fleksibilnosti tržišta rada (smanjenje troškova kod otpuštanja, fleksibilnije radno vrijeme), preispitivanje zakonske odredbe o obveznoj primjeni kolektivnih ugovora na sve zaposlenike u industriji, kao i poticanje reforme strukovnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Vezano za povećanje produktivnosti, studija pažnju posebice usmjerava "kreativnoj destrukciji" (brži ulazak i izlazak poduzeća s tržišta) i promicanju restrukturiranja tržišta te ulagačkoj klimi.

Među mjerama se pritom ističu potreba poticanja procesa privatizacije, poboljšanje korporativnog upravljanja u preostalim državnim poduzećima, smanjivanje državnih potpora sektorima u opadanju i racionalizacija stečajnog postupka, dovršetak reformi u poljoprivrednom sektoru, smanjenje vremena potrebnog za dobivanje dozvola u trgovini, posebno za uvoz, itd. "Hrvatska izvozi ispod svog procijenjenog potencijala", ocjenjuju autori studije koji smatraju da bi Hrvatska trebala proširiti ponudu izvozne robe i privući više izravnih stranih ulaganja. Mjere za to su i dodatno usklađenje propisa koji utječu na strana ulaganja, olakšanje pristupa zemljištu, unapređenje sigurnosti i pouzdanosti opskrbe energijom, izradu opće strategije povećanja razine informacija o stranim tržištima, a posebice se ističe potrebu jačanja konkurentnosti Hrvatske kao tranzitne zemlje.

"Hrvatska bi mogla dalje širiti i održavati rast kroz transformaciju postojećeg znanja u porast produktivnosti i inovacije", ističu autori izvješća koji za poticanje komercijalizacije i primjene znanja uz ostalo preporučuju povećanje privatnih istraživanja i razvoja, unapređenje suradnje sveučilišta i industrije, uz ostalo i revidiranjem kriterija za napredovanje u akademskoj karijeri.

Preporučaju također i mjere za daljnje pospješivanje osnivanja poduzeća utemeljenih na znanosti, povećanje ponude znanstvenika i inženjera prilagodbom politike visokog obrazovanja, a preporučaju i poboljšanje opće strukture upravljanja Nacionalnim inovacijskim sustavom.