Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lis 2010

Svjetska banka spremna pomoći Hrvatskoj

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Hina  

Svjetska banka spremna pomoći Hrvatskoj

Svjetska banka spremna je financijski i tehnički pomoći u provedbi programa gospodarskog oporavka Hrvatske, izjavio je u razgovoru za Hinu Peter Harrold, direktor Svjetske banke za srednju Europu i baltičke zemlje, skupine zemalja koja se naziva EU-10+Hrvatska.

»Pridali smo veliku važnost programu gospodarskog oporavka kada je objavljen u travnju. To je hrabar program, koji navodi reforme što ih vlada želi provesti i rješavati probleme, te stvara okvir za održiv izlazak Hrvatske iz recesije«, rekao je Harrold u Washingtonu, na zasjedanju MMF-a i Svjetske banke ovoga vikenda. Svjetska banka spremna je pružiti »razvojnu financijsku pomoć kroz proračun, kao i tehničku i analitičku potporu« tom programu, dodao je. »Rekli smo ministru Šukeru da smo spremni dati financijsku potporu, ako ste ozbiljni u namjeri da provedete taj program jer provedba reformi ima svoju cijenu i posljedice«, kazao je Harrold. »Usredotočenost je u cijelosti na provedbi programa, ponavljam na provedbi«, dodao je. Na traženje da ocijeni fiskalnu i monetarnu politiku hrvatske vlade u sadašnjoj krizi, Harrold je rekao kako »Hrvatska shvaća da njezina fiskalna pozicija srednjoročno nije održiva, jer je deficit previsok«. Svjetska banka prognozira da bi hrvatski proračunski deficit u 2010. mogao rasti do 5,4 posto bruto nacionalnog proizvoda (BDP), a javni dug preko 52 posto BDP-a, koji je 2009. bio 45,6 milijardi eura. »Dug javnog sektora nije posebno zabrinjavajući, ono što je puno veća brojka to je ukupni dug. Oni su svjesni veličine duga, a ono što mogu učiniti jest da kontroliraju javni dug vlade i javnih poduzeća, kako bi smanjili deficit i kod toga nemaju puno izbora«, rekao je Harrold za Hinu. On je istaknuo da u Svjetskoj banci s velikim povjerenjem gledaju na ono što radi Hrvatska narodna banka (HNB), jer »jako dobro nadzire razvoj bankovnog sustava i prati da su pričuve banaka na odgovarajućoj razini i da banke nisu pretjerano izložene«.

Na pitanje o nespremnosti hrvatske vlade da uđe u stand-by aranžman s MMF-om kako bi zemlja brže izašla iz krize, odgovorio je da je to »potpuno suverena odluka svake zemlje« koja u najvećoj mjeri ovisi o tržištu, odnosno može li određena zemlja po razumnoj cijeni doći do sredstava na tržištu. Istaknuo je da mnoge zemlje regije nisu imale drugog izbora, ali da isto tako mnoge nisu tražile pomoć MMF-a, poput Slovenije »koja je imala jednako teško stanje kao Hrvatska«, te isto tako Češka, Slovačka, Estonija, Litva i druge zemlje. »Ulazak u aranžman s MMF-om nije jamstvo da ćete isplivati, primjer je Rumunjska koja ima najveći program s MMF-om«, istaknuo je Harrold. Rumunjskom gospodarstvu, kao i hrvatskom, Svjetska banka u 2010. predviđa smanjivanje za dva posto. Na pitanje hoće li članstvo u Europskoj uniji biti konačni izlaz za Hrvatsku iz sadašnjeg gospodarskog opadanja, kazao je da EU nije »rješenje za sve probleme« ali da donosi velike izglede Hrvatskoj, sredstva od preko tri milijarde eura, koja se može iskoristiti samo uz punu pripremljenost, odnosno provedbu reformi. Govoreći o razlozima da je Hrvatska među rijetkim zemljama regije koje su još uvijek u recesiji, Harrold je istaknuo da je zbog dominantno uslužnog karaktera gospodarstva, koje čini oko 70 posto BDP-a s glavnim osloncem na turizam, Hrvatska sporije ušla u recesiju i sporije se oporavlja, no kazao je kako je optimist za gospodarski rast u 2011. Svjetska banka predviđa rast hrvatskog gospodarstva za 1,5 posto u 2011. godini. Govoreći o važnosti pune provedbe reformi prije ulaska u EU, kako bi se mogli iskoristiti fondovi za nove članice, Harrold je ocijenio da si Hrvatska ne može priuštiti luksuz odgode reformi zbog izbora 2011. Pitanje o procesuiranju korupcije u Hrvatskoj, direktor Svjetske banke za srednju Europu i Baltik primio je s odobravanjem, ističući da se u Hrvatskoj vode »vrlo osjetljive istrage«, dok se u mnogim zemljama za koje je on zadužen »ne poduzima ništa«.

Svjetska banka iznimno je angažirana u pružanju financijske potpore, tehničke pomoći, političkih savjeta i analitičkih usluga Hrvatskoj od njezina ulaska u članstvo 1993. Do danas je Svjetska banka podupirala 45 operacija u Hrvatskoj, vrijednih oko tri milijarde dolara, te odobrila 52 zajma ukupne vrijednosti oko 70 milijuna dolara. Trenutačno, Svjetska banka radi na 15 projekata u Hrvatskoj, ukupne vrijednosti oko 1,1 milijardi dolara.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk