Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Srp 2009

Svjetski jet set najbolja promidžba za našu zemlju

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Davor Verković  

Svjetski jet set najbolja promidžba za našu zemlju

Slika je bila veličanstvena: na nekoliko desetaka metara razmaka usidrena su dva megabroda, ovdje već udomaćena britanska »Petra« i fascinantni »Main« talijanskog vlasnika. Opušteni Bernie Ecclestone promatrao je, njemu već poznatu, hvarsku rivu dok se Giorgio Armani spremao prvi put zakoračiti na otok svojedobno proglašen jednim od deset najljepših na svijetu. Iako je bivši hrvatski zet Bernie ostao naš, zna gotovo svaku uvalu, kupuje na tržnici i njegove su riječi stotinama puta opjevale male tajne koje ga privlače da se vrati Jadranu. To više čak i nije svjetska ekskluziva.

Iako živi na nekoliko sati plovidbe, vremešni kralj elegancije Giorgio Armani prvi put plovi morem prekomorskog susjeda. Armani, uz ostale, ima i kuću na supermondenoj Sardiniji, gdje su se skrasili mnogi talijanski, ali i svjetski jet seteri. Sardinija iznimno visokim cijenama štiti ekskluzivnost. Svojedobno smo odsjeli u čuvenom hotelu »Cala di Volpe« na Costa Smeraldi, gdje je noćenje, ako nas sjećanje ne vara, stajalo blizu dva milijuna tadašnjih lira, što je bio ekvivalent dvjema tisućama također tadašnjih maraka. Tamo si je vilu kupio i čuveni hedonist Sivio Berlusconi koji, ako ništa drugo, i pod stare dane zna uživati u životu.

»Hvar je ono što sam tražio cijeli život«, rekao je Giorgio Armani, koji je nakon Hvara posjetio Brač, Korčulu, Dubrovnik i Cavtat. »Hvar je ono što sam tražio cijeli život«, rečenica je koju bi bolje organizirane turističke zemlje eksploatirale do iznemoglosti. Proradile bi PR službe, Armanijeve slike šetnje Stradunom ili cavtatskom rivom lansirale bi se prema tisućama portala, ozbiljnih novina i tabloida. Pola bi svijeta znalo da se u Hrvatskoj odmara kralj mode i što on misli o našoj zemlji, kako ga se dojmila...

A mi ćemo ostati zadovoljni što je jedan svjetski celebrity pohvalio izgled države, prošetao se i pojeo nešto ribe, vratio se na Sardiniju, a informacija o njegovu posjetu ostat će zabilježena tek na nekom ovdašnjem portalu. Nešto, dakle, nije dobro u našem pristupu korištenju činjenice da je hrvatska obala zanimljiva i svjetski najpoznatijim ljudima. U tom pogledu još ne koristimo dovoljno sve blagodati suvremene tehnologije.

Hrvatska susjeda Crna Gora je turistički image napuhala pomoću svjetskog jet seta, ali ne kalibra Armanija, Benettona, Abramoviča ili Malkovicha. Tamo je premijer primio Claudiu Schiffer, s njom se slikao i pokrenuo promidžbeni stroj koji je potom svijetu otkrio kako se poznata manekenka odmarala na jednom relativno novom, još neotkrivenom turističkom raju.

I počelo se doznavati za Crnu Goru. Kod nas bi ta manekenka vjerojatno prošla relativno nezamijećeno, a u Hrvatsku zaista dolazi vrh vrhova svjetskog jet seta, što je višegodišnja činjenica prvog reda. Očito, ta vrlo izbirljiva svjetska krema ne bi dolazila da u nas nema što vidjeti, pojesti i popiti te uživati u prvorazredom provodu i čarima osobite prirode.

»Imali smo Armanija i Ecclestonea istodobno, a nismo marketinški poentirali. Ljudi su se vjerojatno dobro proveli, ali sam hrvatski turizam neće imati mnogo koristi od toga, jer to ne znamo marketinški iskoristiti. Imamo zaostali marketinški menadžment budući da se nitko ne bavi tim stvarima niti to zna raditi.

U sposobnijim bi državama Armanija, Gatesa ili nekog trećeg toga kalibra primili predsjednik ili premijer države, a slike bi se, posredstvom institucije koja bi se bavila samo promidžbom te vrste, lansirale prema tisućama svjetskih agencija. Mediji danas imaju strahovitu moć. Dolazak svjetskog jet seta treba se znati plasirati prema tržištu svjetskih senzacija i polusenzacija. A tržište je gladno tih informacija«, ističe Miroslav Dragičević, direktor Horwath Consultinga, koji je, uz ostalo, radio i nekoliko strateških master planova hrvatskog turizma.

U Hrvatskoj se ne radi biznis ni od stvari koje nam se nude na pladnju. Na sličnom je tragu i Claudio Stojnić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Milanu, kojeg smo pitali može li Armanijev i Benettonov dolazak u Hrvatsku potaknuti Talijane, koji ovdje još nisu ljetovali, da nam poklone povjerenje. »Naravno da je Armanijev dolazak u Hrvatsku dobra i iskoristiva informacija, ali pitanje je hoće li doprijeti do Italije. Istina, od njegova bismo posjeta imali koristi vjerojatno tek iduće turističke sezone, ali bismo sigurno imali koristi. Međutim, takve bi stvari trebalo drukčije marketinški obrađivati i plasirati«, tvrdi Stojnić.

Hrvatski turizam ima dostojne protivnike. Naši su otoci, među ostalim, ljuti konkurenti španjolskoj Mallorci i divljoj Ibizi, portugalskoj Madeiri, romantičnom Santoriniju ili spomenutoj Sardiniji... Naša je obala u istoj utakmici s turskom Antalyjom, devastriranom španjolskom Katalonijom, ali i čarobnom Azurnom obalom... Pobjeđuju nijanse, a mi, na žalost, ne još razrađujemo te nijanse. Mallorca se obogatila kad su na tom otoku, kakvih u Hrvatskoj ima na desetke, prva zemljišta kupili Boris Becker i bivši premijer Gerhard Schroeder.

Nakon što su oni probili led, za njima su došli deseci tisuća Nijemaca. Imaju čak i svoga gradonačelnika! Mi to, naravno, ne želimo, ali Mallorca je putokaz koji nas može uputiti na mnogo toga korisnog. Jesu li Becker i prvi pioniri kupili zemljište ili im je darovano? Nisu kupovali, barem ne po tržišnoj cijeni, nego se primjenio recept koji je dotad bio poznat u ostatku naprednog svijeta.

»Nedvojbeno je da treba privući poznatu klijentelu, to bi mnogo značilo za hrvatski turizam. Ne mislim samo na obalu već i na unutrašnjost zemlje, regije koje još nisu toliko poznate. Becker je, recimo, bio njemački idol kojeg su kopirale tisuće njegovih državljana. Zašto mi ne bi pronašli nekog njemačkog, talijanskog, ruskog, francuskog ili britanskog... idola, iskreno mu, daleko od javnosti, objasnili o čemu se radi i time privukli tisuće investitora u Hrvatsku!?« – kaže Dragičević.

Raj za svitu plave krvi i kulturne legende

Pozamašan je popis svjetski poznatih osoba što su posljednjih godina plovili našim dijelom Jadrana. Bill Gates je stalan gost, neki tvrde da ovdje dolazi svake godine, iako ne voli publicitet, pa se često i ne otkriva. Uglavnom, prije nekoliko je tjedana »uhvaćen« na slapovima Krke, gdje je bio s djecom i suprugom Melindom. Kad je vidio da su ga »provalili«, dao je petama vjetra. Ne zna se koliko je boravio u Hrvatskoj. Krka je svojedobno opčinila i Michaela Schumachera, ali i jordansku princezu Raniu i njezina supruga kralja Abdullaha.

Budući da je također čest, svakogodišnji gost u Hrvatskoj, i Romana Abramoviča smo nekako prisvojili. Jadranom plovi u brodovima koji spadaju među najveće na svijetu. Pitanje je također pokaže li se uvijek javnosti ili se nekad odmori za dušu, bez pompe. Kad se, međutim, spusti do Dubrovnika, ni ne traži da prođe nezapaženo.

Tom Cruise je prije dvije, tri godine plovio oko Dubrovnika, a Sharon Stone je razmišljala o kupnji jednog od otoka hrvatskih arhipelaga. Dubrovnik najčešće odabiru najpoznatiji svjetski glumci. Tamo su nenajavljeni stigli Michael Douglas i Catherine Zeta Jones, prošetali se Stradunom te otputili u svoju kuću na - Mallorci. Zidine su razgledali i Roger Moore, John Malkovich, Kevin Spacey... Stari su dubrovački gosti i Carolina i Ernst od Hannovera.

Najstarija kći marokanskog kralja Hassana II. odmarala se na Hvaru i u Splitu, zakupivši nekoliko desetaka hotelskih soba. Neviđenoj smo pompi svjedočili kad je Brijune i Dalmaciju posjetio Abdulah Bin Abdul Aziz, kralj Saudijske Arabije i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Na Brijune je 2008. godine doplovio s tri broda od kojih je najveći, »Golden Odyssey«, bio dugačak 74 metra. Sa sobom je poveo svitu od stotinjak ljudi.

I najzvučnija imena svjetske glazbene umjetnosti defilirala su Hrvatskom. Ovih je dana Jose Carreras priredio fenomenalan spektakl u Zadru. Slično je oduševljenje u Puli izazvao legendarni Elton John svojim koncertom za pamćenje.


Komentari članka

Vezani članci

Čak 74% građana planira ljetovanje u Hrvatskoj, prosječna potrošnja raste na 1.404 eura

20.04.2026.

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj ostaje stabilan: čak 74% ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Istovremeno, raste planirana potrošnja: građani će za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1.4

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

16.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

Ne prodaje se više smještaj nego doživljaj – kreativne industrije mijenjaju turizam Istre

15.04.2026.

Marijana Dabo Percan predsjednica je Strukovne grupe kulturno-kreativnih industrija Kreativna Istra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Pula, gdje aktivno djeluje na jačanju vidljivosti i gospodarske uloge sektora. Fokus njezina djelova

Baranja u fokusu turističkih ulaganja: Stiže 110 tisuća eura za nove eno-gastro projekte i promociju regije

14.04.2026.

Od nešto više od 3,3 milijuna eura koliko je Hrvatska turistička zajednica izdvojila za odobrene projekte formalno udruženih turističkih zajednica, odnosno projekte projektno udruženih TZ-ova, na područje pet slavonskih županija stiglo je nešto više od po

Uskrsna tradicija, sunce i toplo vrijeme: Predsezona u Dubrovniku i Splitu

10.04.2026.

Uskrs označava službeni početak turističke predsezone u Dubrovniku. Ljetni red letenja uveden je prošlog vikenda u Zračnoj luci "Ruđer Bošković", a Stradun je danas bio pun posjetitelja iz svih krajeva svijeta. Najave za ljeto su odlične, pa ipak, promatr

Tag cloud

  1. 2848 članka imaju tag turizam
  2. 2704 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1561 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1331 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke