Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Pro 2024

Tek 1,39 posto BDP-a Hrvatske ide za istraživanje i razvoj

Izvor: financije.hr · Autor: Lejla Barić  

Tek 1,39 posto BDP-a Hrvatske ide za istraživanje i razvoj

U Republici Hrvatskoj u 2023. na istraživačko-razvojnu djelatnost utrošena je 1,1 milijarda eura, što je za 12,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Udio izdataka za istraživanje i razvoj u bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2023. iznosio je 1,39 posto.

Od ukupnih sredstava za ovu djelatnost, prema podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim potkraj listopada, najviše je utrošeno u poslovnom sektoru, 54,7 posto. Slijedi visoko obrazovanje s 28 posto, dok je najmanje sredstava utrošeno u državnome i privatnome neprofitnom sektoru, 17,3 posto.

Udio državnih proračunskih sredstava za istraživanje i razvoj u BDP-u u 2023., prema posljednjim podacima, iznosio je 0,68 posto. U 2023. u Republici Hrvatskoj utrošena su 533 milijuna eura sredstava državnog proračuna za aktivnost istraživanja i razvoja.

Najveći udio sredstava državnog proračuna za IR u 2023. izdvojen je za sektor visokog obrazovanja i to od 74,37 posto. Slijedi državni sektor s 24,56 posto, a najmanje je sredstava bilo namijenjeno inozemstvu (0,37 posto) i privatnome neprofitnom sektoru (0,25 posto), navodi DZS.

“Prema društveno-ekonomskim ciljevima, najviše sredstava državnog proračuna za istraživanje i razvoj u 2023. godini bilo je utrošeno za cilj Opće unaprjeđenje znanja: istraživanje i razvoj financiran iz fondova visokih učilišta, 58,07 posto. Slijedi cilj Opće unapređenje znanja: istraživanje i razvoj financiran iz drugih izvora (osim fondova visokih učilišta) s 29,74 posto, a najmanje sredstava bilo je utrošeno za cilj Istraživanje i iskorištavanje svemira (0,01 posto)”, navodi se u priopćenju DZS-a.

Planirana sredstva za IR iz državnog proračuna u 2024. (prema donesenom proračunu za 2024.) iznosila su 531 milijun eura, od čega je više od polovice sredstava planirano za cilj Opće unapređenje znanja: istraživanje i razvoj financiran iz fondova visokih učilišta.

Ako promatramo izvore sredstava za istraživanje i razvoj za sektore ukupno, najveći dio financirale su jedinice vlastitim sredstvima, 48,5 posto, a slijedi izvor državna i lokalna uprava s 30,5 posto, pokazuje izvješće DZS-a.

Detaljnija analiza po sektorima pokazuje da poduzeća većinom financiraju istraživanje i razvoj vlastitim sredstvima i to čak njih 79,3 posto, dok državni i privatni neprofitni sektor te visoko obrazovanje većinom financiraju državna i lokalna uprava.

Ukupno zaposlenih na djelatnosti istraživanja i razvoja u Hrvatskoj u 2023. bilo je 28.059, što je za 0,6 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja zaposlenih, 13.289 ili 47,4 posto su bile žene.

Po NKD 2007., Ostalo istraživanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim, tehničkim i tehnološkim znanostima uključuje istraživanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim i tehničkim znanostima, osim istraživanja i eksperimentalnog razvoja u biotehnologiji, istraživanje i razvoj u medicinskim znanostima te u poljoprivrednim znanostima, kao i multidisciplinarno istraživanje i razvoj pretežno u prirodnim, tehničkim i tehnološkim znanostima.

Među stotinu najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj, koje se bave ovom djelatnošću, zaposleno je 2.572 osobe, a njihova ostvarena ukupna dobit, prema podacima bonitetne tvrtke CompanyWall, iznosila je 26.934.802,42 eura. Ukupni prihodi ovih tvrtki u 2023. godini iznosili su 209.536.491,74 eura.


Komentari članka

Vezani članci

Čak 89 posto Hrvata razmišlja o promjeni posla. jeste li među njima?

19.05.2025.

Svega petina radnika u Hrvatskoj zadovoljna je plaćom, dok polovica njih planira promijeniti posao u sljedećih šest mjeseci, pokazuju rezultati istraživanja koje je u ponedjeljak objavio portal MojPosao.

Nove perjanice: Vruće suradnje unose svježinu na zasićeno tržište

25.11.2024.

Razvijanje novih proizvoda očito može trajati dugo i biti skupo, a uspjeh uopće nije zajamčen. Ipak, tvrtke ne oklijevaju upustiti se u osmišljavanje novih proizvoda

Hrvati rade više od Nijemaca i Japanaca. Zašto su onda oni bogati, a mi nismo?

14.02.2022.

Čak ni poslovično fanatični radnici u Japanu ne rade puno. Dapače, s 1740 odrađenih sati godišnje prosječni radnik u Japanu radi stotinjak manje sati godišnje od prosječnog radnika u Hrvatskoj. Nijemci su najveći neradnici na svijetu, s tek 1354 radna sat

Pozitivan stav građana prema online i školi na televiziji

20.05.2020.

U situaciji kada se čini da je svijet stao, i škola i edukacije preselile su u virtualne učionice. Kakvo je mišljenje građana o takvim edukacijama i školovanju online, portal EduCentar je ispitao na 150 ispitanika.

Neprijatelji profitabilnosti: Kako ih pobijediti i od jedne kune stvoriti dvije?

13.12.2018.

Istina je i da direktori vrlo dobro znaju što im na kraju godine ostane, kada se sve zbroji i oduzme. No čak i najboljima se događa da previde neku od komponenti koje im mogu pomoći

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk