Tek za 10 godina moguće redovito zapošljavanje u EU

Njemačkoj ove godine nedostaje 150.000 radnika za sezonske poslove u poljoprivredi, medicinara i inženjera, a prve informacije o tom manjku govorile su da će ih pokušati naći u Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj. No Hrvatski zavod za zapošljavanje i Ministarstvo gospodarstva i rada odgovaraju da nisu dobili nikakvu obavijest ni prijedlog iz Njemačke o povećanju broja radnih dozvola za Hrvate.

Legalno se svake godine na sezonskim poslovima u Njemačkoj zaposli oko pet tisuća hrvatskih državljana, a Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, kaže da se ne priprema promjena međudržavnog ugovora o zapošljavanju. U Zavodu za zapošljavanje počeli su odobravati prve ugovore iz ovogodišnje kvote jer već u veljači velika skupina sezonaca iz Hrvatske odlazi na njemačke farme i plantaže na kojima sade ili beru jagode, šparoge, jabuke, krumpire. Lani je tako radilo 4747 Hrvata, a na burzi rada objašnjavaju da su to uglavnom ljudi koji godinama odlaze k istom "gazdi" i već u startu ponude dolaze na njihovo ime. U kvoti od 5000 sezonskih ugovora možda je samo nekoliko desetaka "slobodnih", koje burza može ponuditi nezaposlenima iz svoje evidencije. Povrh toga, posredovanjem burze u Njemačkoj se zaposle još 142 medicinske sestre, tehničari ili kuhari najdulje 18 mjeseci, a svi drugi oblici zapošljavanja prepušteni su privatnoj inicijativi. Danas bi HZZ trebao objaviti broj nezaposlenih s kojim smo ušli u 2011. Vjeruje se da je oko 320.000, što je oko 10 posto više. Prije nego što im se posve otvori tržište rada u EU, naši će građani, prema sadašnjim informacijama, morati čekati još jedno desetljeće.

Poglavlje koje regulira protok radne snage privremeno je "zatvoreno" tako što su sve članice EU dobile pravo da zabrane zapošljavanje hrvatskih državljana sedam godina od ulaska Hrvatske u EU. Ako to bude 2013., samo će rijetki otići u "gastarbajtere" prije 2020. Irska, Velika Britanija i Švedska jedine su zemlje koje su 2004. godine odmah otvorile svoje tržište radnicima s istoka, ali tada nije bilo krize. Signali koji stižu hrvatskoj Vladi govore da tri najzanimljivije zemlje – Austrija, Italija i Njemačka – namjeravaju za Hrvate uvesti zabranu od sedam godina, bez obzira na to što svojim brojem nisu prijetnja tamošnjem tržištu.