Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Sij 2025

Tihomir Tucman: Najteže je ljude osvijestiti koliko su gljive zdrave

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Maja Prištof Ničota  

Tihomir Tucman: Najteže je ljude osvijestiti koliko su gljive zdrave

Prednost uzgoja gljiva je što se donekle može tempirati berba, priča vlasnik OPG-a Tucman. Otkriva nam i koje su najčešće greške pri kupnji i pripremi bukovača.

Nakon blagdanskog prejedanja siječanj je vrijeme kad se ponovno javlja interes za gljive pa prema tome i poznati gljivar Tihomir Tucman iz Pojatnog kraj Zaprešića ravna svoju proizvodnju. Sreća je, kaže, što ima tako organizirani uzgoj da rast gljiva može malo usporiti smanjivanjem temperature, a potaknuti ga onda kad potražnja poraste.

Ovim uzgojem bavi se gotovo 18 godina i premda je po završetku Agronomskog fakulteta namjeravao posvetiti se, prije svega, voćarstvu, gljive su mu ubrzo postale glavni izvor prihoda.

"Voćarstvo jako ovisi o klimatskim promjenama, najopasniji su mraz i tuča, ali svejedno uzgajam dosta ranih sorti bresaka i trešanja pa sam lani, recimo, prodao oko sedam i pol tona voća. No gljive su me oduvijek fascinirale, još od vremena kad sam s tatom išao u šumu i nalazio nerijetke primjerke. A na fakultetu sam dosta naučio od profesora Božca (prof. dr. sc. Romano Božac, op.a.)“, priča Tihomir koji i danas, kad čuje da su se negdje pojavili vrganji, ostavlja sve poslove i kreće u šumu.

Sam radi svoj supstrat od slame i micelija, a gljive uzgaja u posebnim prostorijama s ugrađenim prskalicama, podnim grijanjem i cirkulacijom zraka.

Procedura je naoko jednostavna, ali puno je faktora koji utječu na uspjeh.

"Prvo usitnim slamu, onda je stavljam u spremnike i natopim vodom zagrijanom na devedeset stupnjeva. To je anaerobna pasterizacija koja se odvija preko dana. Navečer izlijem vodu, a idući dan slažem u vreće red slame, red micelija i na vrećama izbušim rupe. Vreće prvo izgledaju tamno, no onda se dva tjedna gljive hrane slamom pa vreće postaju sasvim bijele jer micelij pojede celulozu iz slame. Tada ih prebacujem u prostoriju za plodonošenje“, objašnjava postupak i dodaje kako nakon još sedam dana bukovače izviruju kroz rupe na vrećama.

Koliko berbi daje jedna vreća supstrata?
Jednu takvu vreću koristi za dvije, tri berbe. Nakon toga prinos bukovača je slabiji i ekonomski nije isplativo vreću koristiti duže, iako je moguće imati s jednom vrećom i do osam berbi.

“U novijim sredstvima za zaštitu pšenice dosta se koristi smola, a gljive uz nju ne mogu rasti, pa moram paziti i gdje nabavljam slamu. Ona ne smije biti tretirana pesticidima. Gljivama je važna i stalna relativna vlažnost zraka, oko 85, 90 posto. Ljudi misle da je dovoljna neka podrumska prostorija ili garaža i da će rasti. Hoće, ali bit će dugih stručaka i malih klobuka, a to je daleko od prvoklasne“, objašnjava, dodajući kako je važno i strujanje zraka, temperatura od 10 do 15 stupnjeva te izmjena dana i noći. Sve su to uvjeti zbog kojih mnogi gube početnički entuzijazam i odustanu od uzgoja.

"Mogu sad unutra imati 15 stupnjeva, ali ako vani puše hladni vjetar i suhi je zrak, u prvom valu gljive će još izrasti, jer ima puno energije u supstratu, ali drugi val ići će slabo i rast će se zaustaviti. S druge strane, ako kiša pada dan, dva, i ventilatori povuku taj vlažni zrak izvana, u 90 posto vreća gljive buknu i izrastu prenaglo“, priča ovaj strastveni gljivar.

Svoje znanje rado dijeli, iako u Hrvatskoj interes nije velik, ako je suditi po istraživanju prema kojemu Hrvati u prosjeku pojedu kilogram gljiva na godinu. U Italiji i Njemačkoj godišnji je prosjek 15 do 20 kilograma po stanovniku.

Sam izumio hidrauličnu prešu
Kao što je interes za gljive i gljivarenje mali, tako se Tihomir morao snalaziti i sa slabim izborom tehnologije za proizvodnju. U Austriji je nabavio sjeckalicu za slamu, a nešto je i sam izumio.

"Osmislio sam hidrauličnu prešu za supstrat jer sam inače punio vreće ručno i to sam osjetio na ramenima i kičmi. Godinu dana sam je smišljao, ali sad funkcionira. Zahvaljujući njoj, u dva dana mogu napraviti tonu supstrata, a s njim dobijem otprilike 300 kila gljiva“, kaže dodajući kako nema puno gljivara koji rade i prodaju svoj supstrat.


Komentari članka

Vezani članci

Ana iz Zadra ima vlastiti restoran i OPG. Uzgaja i kokoši i čak 80 sorti rajčica

01.07.2026.

ANA ANDABAK iz Zadra na Instagramu je postala prepoznatljivo lice domaće poljoprivrede. Iako je po struci inženjerka građevine, danas je mnogi poznaju kao vlasnicu OPG-a na kojem uzgaja više od 80 sorti rajčica, desetke kokoši koje su postale zvijezde nje

Od Poljske do Soljana: Borovnice osvojile kupce pa mlada obitelj planira veliko proširenje nasada

17.06.2026.

Na OPG-u Suzane Oroz posađeno je 1.300 sadnica borovnica. Voće zasad prodaju isključivo na kućnom pragu, a upravo se takav način prodaje pokazao kao pun pogodak.

Na 37 ha eko pašnjaka Matija Kopić razvija sustav pašne proizvodnje s govedima, pilićima i kokama

08.06.2026.

Cilj nije samo regenerativna poljoprivreda, nego i obnova lokalnih zajednica te povratak ljudi u ruralna područja, kaže Kopić, koji na pašnjaku pokraj Creta Viljevskog uzgaja 40 krava, a u proljetnom ciklusu planira uzgoj oko 4.500 brojlera i oko 900 nesi

Prvih 50 kg prodali u Rijeci, danas imaju 5000 grmova: Haskap prodaju diljem Hrvatske

01.06.2026.

Na majčinoj djedovini u Podravskoj Subotici, Branimir Juranić podignuo je vrhunski nasad sibirskih borovnica. No, bez podrške roditelja Ljubice i Tomislava, te čitave obitelji, nemoguće bi bilo postići ovakav uspjeh. Danas je to umjetničko djelo na skoro

Helena Krpan Carić o putu prema održivom poslovnom modelu u poljoprivredi - Uplift

31.05.2026.

Odluka da se napusti siguran posao rijetko dolazi odjednom. Najčešće sazrijeva polako, kroz osjećaj da ne pripadaš sustavu u kojem se nalaziš i da želiš raditi nešto što ima dublji smisao. Za Helenu Krpan Carić taj je trenutak značio okretanje leđa admini

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2726 članka imaju tag hrvatska
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk