Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Sij 2016

Timov tim za popravak stanja, ali teško za dubinske reforme

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Timov tim za popravak stanja, ali teško za dubinske reforme

Orešković pokazao da je njegova zadnja u najvažnijem mu resoru - Ministarstvu financija.

Mandatara Tihomira Oreškovića od konačne potvrde za predsjednika nove Vlade napokon dijele tek sati. Šef HDZ-a Tomislav Karamarko računa s oduljim 'folklorom' saborske rasprave, ali Vlada će, kaže, biti potvrđena.

Najavljujući programski govor u Saboru Orešković je ministarsku ekipu opisao kao "zdravi miks mladih, neovisnih ljudi, od kojih neki čak nisu mislili da će biti dio liste". Vjeruje u njihovu pozitivnu energiju i timski duh u funkcioniranju Vlade. "Ovaj tim je moj tim, sretan sam i ponosan na njega. Spreman sam preuzeti odgovornost da svi skupa počnemo raditi", rekao je na konferenciji za medije koja je dala naslutiti da se mediji moraju polako prilagođavati i na drukčiji način komuniciranja s uredom premijera.

Iako su i u četvrtak izronila poneka iznenađenja u sastavu Vlade, popis koji je novinarima podijeljen trebao bi biti konačan. A imena na njemu, smatra ugledni ekonomist i vrstan poznavatelj domaće političke scene, pokazuju da je Orešković u okvirima raspoloživa menija na kraju ipak imao više utjecaja nego što su neki mislili. Pritom ponajprije misli na slamanje otpora Mosta i ustrajanje na Zdravku Mariću kao ministru financija, koji je očito njegov izbor, a kako se tvrdi on je bio kandidat za taj resor i za privremenu Vladu koju je pričuvno bio složio ured predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. "Kako su se odvijali pregovori oko podjele resora, moglo je ispasti i daleko lošije", kaže naš sugovornik.

Kad su posrijedi gospodarski resori, najviše žali što su "gusari s Neretve" inzistiranjem na mjestu ministarstva gospodarstva izgurali Josipa Budimira, ekonomista koji je u poslovnim krugovima uživao zapravo najširu podršku za ministarski angažman. Za ministarstvo gospodarstva on bi bio neusporedivo jači izbor od Mostova Tomislava Panenića. U nadležnosti tog ministarstva ključni su investicijski projekti iz područja energetike, a kako je mandataru Oreškoviću jedan od važnijih kratkoročnih fokusa upravo pokretanje investicija, u Budimiru bi sigurno imao efikasnijeg i operativnijeg saveznika. Kako bilo, poslijeizborni pregovori iz ministarskih su kombinacija u sferi gospodarstva izgurali i HDZ-ova Domagoja Miloševića, dok je u zadnjem trenutku iz igre za ministarstvo zdravstva ispao Ante Ćorušić.

S druge strane, najveći gubitnik ministarskih slagalica na strani Mosta ispao je Ivan Lovrinović, jedan od rijetkih mostovaca koji je gotovo od prvog postizbornog dana jasno davao do znanja da ga zanima izvršna funkcija u Vladi. Kako stvari stoje, on bi u dogledno vrijeme trebao preuzeti HBOR. Ostvari li se to, najzanimljivije će biti vidjeti hoće li se inicijativa koju u suradnji s HBOR-om otprije zagovara guverner Boris Vujčić - o svojevrsnoj garancijskoj shemi za poticanje financiranja malih i srednjih poduzeća - u novoj konstelaciji HBOR-a ubrzati ili razvodniti. Jedno od mjesta koje je vrvilo imenima i obratima bilo je i ono ministra turizma.

Kao i kod niza drugih imena, mišljenja oko izbora istarskog HDZ-ovca Ivana Klimana su podijeljena. No, oni u hotelijerskim krugovima koji ga podržavaju, čine to u prvom redu zbog toga što je u svojim istupima tvrdio kako bi mu jedan od prioriteta bilo rješavanje problema turističkog zemljišta. "Ako samo to napravi, napravit će puno jer danas u Istri upravo zbog taljiganja u rješavanju problema zemljišta stoji, primjerice, investicijski projekt vrijedan oko 150 milijuna kuna".

Nikica Valentić, nekadašnji premijer kojega mnogi smatraju i najuspješnijim, u cjelini je dobrohotan prema sastavu nove Vlade. "Bit će to mlada Vlada, a prvi dobar znak je da je u njoj znatno više ljudi koji su se dosad bavili svojim zanatima i imaju svoje karijere izvan politike", kaže. Uz mandatara kao lidera, drži da bi to mogao ispasti kompaktan tim. Ipak, među ekonomskim stručnjacima, čini se, očekivanja od prvoga proračuna nove vlade u smislu reformskog karaktera, nisu prevelika. Barem ne u ovoj godini. "Neke će se pozitivne stvari dogoditi već po placebo efektu i pozitivnoj energiji mandatara Oreškovića. Ali u dogledno vrijeme izglednije je da će se proračunski dogoditi određena popravljanja, ali ne i duboke reforme".
Ministarstvo financija

Zdravko Marić rođen je 1977. godine u Slavonskom Brodu. Već 2008. godine obavljao je dužnost državnog tajnika i pomoćnika ministra u Ministarstvu financija. Godine 2000. diplomirao je financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a 2007. školovao se i na Harvardu. U Vladu dolazi s mjesta izvršnog direktora u Agrokoru za strategiju i tržišta kapitala.
Ministarstvo gospodarstva

Mostov 43-godišnji načelnik Tompojevaca, općine s oko 1500 stanovnika, diplomirao je te završio poslijediplomski na osječkom Ekonomskom fakultetu pa je pod zvanje u imovinskoj kartici upisao "sveučilišni specijalist poduzetništva", a u životopisu ističe i da tečno govori engleski i njemački. Medijsku pažnju privukao je lani kao primjer uspješna povlačenja novca EU fondova, u čemu mu je pripomogla i funkcija voditelja Ureda za međunarodnu suradnju (za Ilok i četiri općine). Novcem iz fondova općinu je pokrio LED rasvjetom i bežičnim internetom, a pokrenuo je i projekt navodnjavanja.
Ministarstvo poljoprivrede

Davor Romić diplomirao je na zagrebačkom Agronomskom fakultetu 1982. i te se godine zaposlio u fakultetskom Zavodu za melioracije, a doktorirao je 1994. Obnašao je dužnosti prodekana, predstojnika Zavoda te u dva mandata (2006.-2012.) i dekana Agronomije. Voditelj je Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH. Završio je poslijediplomsku specijalizaciju u Bariju, specijalizaciju u Haifi te usavršavanje iz područja navodnjavanja na Utah State University u SAD-u. Autor je 120 znanstvenih radova i nekoliko knjiga.
Ministarstvo poduzetništva i obrta

Darko Horvat dolazi iz Međimurja, gdje je predsjednik Županijske organizacije HDZ-a. Ujedno je i predsjednik HDZ-ova Odbora za zaštitu okoliša, energetiku i rudarstvo. Relativno je novo lice na političkoj sceni, ali nije neiskusan u politici je u Sanaderovoj i Kosoričinoj Vladi bio ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Rođen je 1970. godine i živi u Donjoj Dubravi. Po obrazovanju je diplomirani inženjer elektrotehnike.
Ministarstvo turizma

Anton Kliman diplomirani je ekonomist iz Vodnjana rođen 1967. godine. Dugo godina radi u turizmu. Vlasnik je tvrtke Barbariga Nova, u čijem sklopu posluje turističko naselje, te agencije Barbariga turist. Hrvatski je branitelj i predsjednik hrvatskog katoličkog zbora Mi. Iako se ranije nije puno politički angažirao, na iznenađenje javnosti na parlamentarnim izborima bio je čak drugi na listi HDZ-a u 8. izbornoj jedinici. Suradnici ga poznaju kao ozbiljnog i fer partnera koji ima široko znanje o sektoru koji bi trebao voditi.
Ministarstvo graditeljstva

HDZ-ov 40-godišnji Lovro Kuščević diplomirani je pravnik s iskustvom u obnašanju vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini. U trećem mandatu obnaša funkciju načelnika bračke općine Nerežišća, vijećnik je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u HDZ-u predsjedava Odborom za prostorno uređenje i graditeljstvo. Vodio je tim od 50-ak stručnjaka u izradi programskih rješenja i zakonskih zahvata u postojeći sustav prostornog uređenja i graditeljstva. U široj javnosti najeksponiraniji je kroz uspješni razvoj projekta zdravstvenog turizma Brač Medical City procijenjenog na sedam milijardi kuna.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Kupujete nekretninu? Od 7. srpnja stižu nova pravila

08.07.2026.

Jedan od glavnih razloga pada transakcija su i nerealna očekivanja prodavatelja koji rabljene nekretnine uspoređuju s novogradnjom u susjedstvu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk