Tko je ‘presušio‘, bolje mu je da zaobiđe banke i odmah ode u HAMAG-BICRO

Neven Kundija, vlasnik i direktor tvrtke MEP, koja se bavi energetskom elektronikom i klimatizacijskom opremom i u 2019. godini je ostvarila oko četrdeset milijuna kuna prihoda, za tvrtku je podigao kredit za očuvanje likvidnosti početkom ožujka, neposredno prije izbijanja prvog vala pandemije i lockdowna. No i prije koronakrize, kaže Kundija, često su posezali za kreditima za financiranje likvidnosti budući da se bave djelatnošću koja je kapitalno intenzivna jer rade na projektnim poslovima za čiju je realizaciju potrebno dosta novca, posebno zato što su im rokovi plaćanja prema kupcima relativno dugi.

– Kad je počela koronakriza, nismo znali što će se događati s bankama i kako će one u izvanrednim okolnostima funkcionirati, stoga smo odmah podigli kredit za obrtna sredstva kako bismo bili sigurni da nam novonastala situacija neće ugroziti poslovanje – ističe MEP-ov vlasnik.

Stoga im se proizvodnja odvijala normalno, nisu posezali ni za kakvim poticajima i mjerama države, sada uredno vraćaju kredit za obrtna sredstva, a kada potroše odobreni iznos, obratit će se banci za novi kredit, bude li potrebno.

No Berislav Marszalek, vlasnik tvrtke Entrio, koja se bavi prodajom i distribucijom ulaznica za sve vrste koncerata i raznih događaja i ima sedmero stalno zaposlenih, kaže da im banke u krizi nisu izašle ususret. U jednom su od najpogođenijih sektora, event-industriji, a gotovo svi događaji otkazani su od početka ožujka i prvog lockdowna.

– Tražili smo od HAMAG-BICRO-a tzv. COVID-19 kredit za obrtna sredstva, a na novac smo čekali više od četiri mjeseca. To razdoblje bilo je poput agonije, jer nismo imali nikakve povratne informacije hoćemo li dobiti novac ili ne, koliko dugo ćemo čekati na kredit te hoćemo li uopće to razdoblje moći preživjeti. U međuvremenu sam se javio svojoj matičnoj banci, ali nisam podnio zahtjev, jer sam upravo tada napokon dobio novac od HAMAG-a. No poslovanje je i dalje kritično i ne znam kako ćemo i hoćemo li dočekati ljeto – iskren je Marszalek.

Taj poduzetnik mlađe generacije kaže da slične situacije proživljavaju brojni mali i mikropoduzetnici, s kojima je često u kontaktu budući da je i član Upravnog odbora udruge Glas poduzetnika. Banke su u trećem ovogodišnjem kvartalu nastavile pooštravati standarde za kredite za likvidnost poduzećima, koji su praktički rezervirani uglavnom za tvrtke čije poslovanje pandemija nije pogodila. Dobra je vijest da HAMAG-BICRO od ovog tjedna ponovno prima prijave za 'COVID-19 kredite za obrtna sredstva', za što na raspolaganju ima 1,3 milijarde kuna. No vlasnik Entrija napominje: 'Ako će se ti krediti odobravati istim tempom kao i dosad, mnoge tvrtke isplatu novca neće doživjeti.' Činjenica je da poslovne banke nerado kreditiraju likvidnost poduzetnicima koji su u teškoćama, što je s jedne strane razumljivo, jer se ne žele izlagati nepotrebnim rizicima. A upravo zato što im na računima nedostaje novca, poduzetnici se obraćaju za pomoć bankama, a banke im baš zbog problema u poslovanju ne odobravaju prijeko potreban kredit za likvidnost jer zaključuju da im je takav plasman rizičan. I to je začarani krug iz kojega, čini se, nije moguće pronaći izlaz.

Pandemija je hrvatsku poslovnu scenu polarizirala više nego ikad. S jedne strane su uspješne tvrtke koje unatoč koronakrizi dobro posluju, bilježeći rast prihoda, bilo zato što su iz branše kojoj je kriza pogodovala, bilo zato što su dovoljno velike pa likvidnost održavaju privremenom obustavom većih investicija, skraćivanjem rokova naplate dobavljačima i raznim drugim mjerama koje im stoje na raspolaganju, uključujući i kredite banaka. S druge strane, cijeli je niz malih i mikropoduzetnika koji posluju s enormnim teškoćama, oslanjajući se na jamstva države nadajući se kreditima državnih agencija i HBOR-a, pomoći Vlade u vidu isplate plaća zaposlenicima, produžetku moratorija na postojeće kreditne obveze i leasinge. No sve to bez jače potpore banaka mnogima neće biti dovoljno da dobiju na vremenu, dočekaju popuštanje epidemioloških mjera i normalizaciju gospodarskih aktivnosti.