Traže se optometristi, krizni menadžeri i automehatroničari

Iako je hrvatski obrazovni sustav često na udaru kritika kao nefleksibilan, sve se češće pojavljuju nova zanimanja kreirana upravo za potrebe tržišta. Tako nije neobično ako se netko školuje za automehatroničara, kuhara zdrave hrane te instalatera svih kućnih instalacija, dakle onih za vodu, plin, grijanje i klimatizaciju. Naime, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom pripremilo je nove obrazovne programe koji su u skladu s potrebama tržišta rada, ali i praksom zemalja EU-a.

No, pomaci se događaju i u visokom školstvu, pa tako posljednjih godina nisu rijetkost studiji koji nude obrazovanje za dosad nepoznata ili, pak, usko specijalizirana zanimanja. Nedavna najava otvaranja studija domovinske sigurnosti u Zagrebu, zato što Hrvatskoj i cijeloj regiji nedostaju stručnjaci tog profila, otkrila je, međutim, da takav studij već nekoliko godina postoji na Veleučilištu Velika Gorica. »Studij upravljanja u kriznim uvjetima pokrenut je upravo zato što smo uočili da na tom području nedostaje stručnjaka«, kaže pomoćnik dekana tog veleučilišta Alen Stranjik. Navodi ujedno da kadrove koji su obrazovani i osposobljeni za rukovođenje kriznim situacijama treba, među ostalim, i Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Dosad je taj studij završilo stotinjak studenata, a od ove godine kreće i jednogodišnji specijalistički, diplomski studij. No, uz taj studij kriznog menadžmenta, Veleučilište Velika Gorica ima još četiri studijska programa koja su, naglašava Stranjik, nastala nakon što su pomno istražili koja to zanimanja, kada je u pitanju visokoškolsko obrazovanje, nedostaju Hrvatskoj. Tako je osmišljen i studij očne optike, jedini takav u našoj regiji. »Već 15 godina tržište pokazuje potrebu za inženjerima očne optike, tako da smo pokrenuli studij za obrazovanje optometrista, odnosno stručnjaka koji će voditi brigu o vidu«, ističe Alen Stranjik, navodeći da na tom studiju imaju i studente iz Slovenije.

Osim tih programa, imaju i studije održavanja zrakoplova, održavanja motornih vozila te studij održavanja računalnih sustava za kojim vlada i najveći interes. »Svi programi nastali su kao rezultat uske suradnje s gospodarstvom i tvrtkama, tako da studenti velikogoričkog veleučilišta velik broj nastavnih sati provode upravo na praksi, osposobljavajući se za konkretne poslove«, kaže Stranjik.

Poslodavci na taj način dobiju i uvid o kakvim je radnicima riječ, pa nije rijetkost da studenti budući posao nađu još za vrijeme prakse. Stoga su studiji kreirani na zahtjev gospodarstva i najbolji put prema prevladavanju onog što se zove - strukturna neusklađenost tržišta rada. Riječ je o apsurdnoj situaciji da je u Hrvatskoj gotovo 260.000 nezaposlenih, a da nedostaje radnika - od školovanih kuhara i konobara do informatičkih stručnjaka.

Dizajner brze hrane
Najbolji primjer kako tržište diktira pojavu novih zanimanja je svakako SAD, u kojem, zbog brzih promjena i načina života, postoji niz Starom kontinentu nepoznatih zanimanja. Tako je, na primjer, u SAD-u posao dizajnera brze hrane sasvim uobičajen te ga rade brojni stručnjaci koji smišljaju kako hranu učiniti što privlačnijom. Oni svoj radni dan provode u laboratoriju eksperimentirajući i kombinirajući razne okuse, sastojke i oblike. Da nije riječ o usputnom poslu govori i zarada - na godinu oko 80.000 dolara.