Traži se 40% više kvota za strane radnike

Hrvatska gospodarska komora je u Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva uime gospodarstvenika uputila prijedlog kvote radnih dozvola za 2009. godinu u kojoj se traži 14.245 dozvola za rad stranih državljana. U odnosu na lani to je znatan rast jer prvobitno je za 2008. bilo odobreno 8397 dozvola, što je potom povećano na 10.242.

Protivljenje sindikata

Istodobno su se obistinile i najave Ivice Mudrinića, predstavnika poslodavaca u Gospodarsko-socijalnom vijeću, kada je ove jeseni rekao kako će se u nekim sektorima znatno povećati kvote radnih dozvola za iduću godinu. Naime, GSV je u rujnu ipak podržao, uz protivljenje sindikata, prijedlog kojom se broj dozvola povećavao na 10.242. Mudrinić je tada kazao da nije riječ o uvozu visokoobrazovanih kadrova, nego se dozvole prije svega odnose na niže kvalificirane radnike. Kroničan manjak godinama se iskazuje ponajprije u građevinarstvu i brodogradnji gdje potreba za radnicima i dalje postoji. U građevinarstvu je lani bilo odobreno prvo 3600 dozvola koje su povećane na 5300, dok je zahtjev za 2009. godinu 7512 radnih dozvola za sve profile, od inženjera građevinarstva preko zidara, tesara pa sve do armirača i pomoćnih građevinskih radnika. Rudolf Rom, direktor Sektora građevinarstva u HGK, naglašava kako se tradicionalno građevinske radnike traži najviše u BiH. Ne iznenađuje, dodaje, da tamošnji zavodi za zapošljavanje objavljuju zahtjeve za radnicima koji imaju dvojno državljanstvo, pa se za njih ne moraju tražiti radne dozvole i dozvole privremenog boravka, što vrijedi za sve strane radnike. To znači da hrvatski građani iz BiH mogu ovdje započeti s poslom kao i svaki drugi radnik koji je hrvatski građanin.

Dvojna državljanstva

Uvoz radne snage u građevini raste kontinuirano godinama jer raste i graditeljstvo, tumači Rom. Na temelju Zakona o strancima HGK ima obvezu predlagati potrebe za uvozom radne snage koje u konačnici nakon GSV-a donosi Vlada. HGK je napravio anketu te utvrdio da i dalje nema dovoljno radne snage u Hrvatskoj, a ona je ograničena prema mišljenju Roma, i u BiH među građanima s dvojnim državljanstvom. Iz te države dolazi najveći broj građevinaca jer je s njima lakše raditi i sporazumijevati se nego s onima iz Rumunjske ili Albanije. Osim građevinarstva manjak radnika je i u ostalim sektorima: u brodogradnji 2616, u poljoprivredi 1230 dozvola, a traži se i 108 animatora stranih državljana.