Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ou 2023

Trčanje za trendovima: Tehnološke tvrtke u želji za inovacijom zapostavljaju svoje osnovne proizvode

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Anamarija Mujanović  

Trčanje za trendovima: Tehnološke tvrtke u želji za inovacijom zapostavljaju svoje osnovne proizvode

orisnici Googlea već se duži niz godina žale da na najpopularnijoj internetskoj tražilici ne mogu pronaći adekvatne odgovore na svoje upite, pa tako jednostavna pretraga za ‘najbolje računalo za gaming‘ vodi do stranice kojom dominiraju sponzorirane objave umjesto korisnih savjeta o tome koje računalo kupiti.

Rezultati koje korisnici dobivaju prepuni su sadržaja niske kvalitete optimiziranog za tražilice i osmišljenog da generira profit za izdavača, a ne da pruži visokokvalitetne odgovore. Pojednostavljeno rečeno, Googleova vodeća usluga trenutno je smiješna.

No, kako prenosi Business Insider, Google nije jedini tehnološki div čiji temeljni proizvod polako propada. Facebook, društvena mreža u vlasništvu Mete, izvorno osmišljena za povezivanje s prijateljima i kolegama, neprestrano preplavljuje feedove svojih korisnika sponzoriranim ili ‘preporučenim‘ sadržajem te se čini da stvari koje korisnici zapravo žele vidjeti zakopava pod ono što njegov algoritam odluči da je relevantno.

Isti se ‘fenomen‘ događa i kod Amazona, najpoznatije web trgovine koja je svoj put prema slavi počela isključivo kao internetska knjižara. Amazon je svojim korisnicima gotovo onemogućio pronalaženje visokokvalitetnog proizvoda koji žele, umjesto toga ih preusmjerava na stranice ispunjene oglasima za proizvode niske kvalitete od prodavača koji itekako znaju iskoristiti algoritam u svoju korist.

Sva ova online iskustva rezultat su podređenosti tehnoloških divova cijeni dionica tvrtke. U svojim počecima, tehnološke su tvrtke osmišljavale jednostavne načine kako da svojim korisnicima olakšaju život, a njihov razvoj potaknuo je nevjerojatnu popularnost i rast Silicijske doline; vrijednosti tvrtki su skočile, rast prihoda bio je eksponencijalan, a novi korisnici samo su pristizali.

Želja za ‘starom slavom‘
Posljednjih godina jednostavna matematika diktirala je usporavanje kako se smanjuje broj ljudi koji se pridružuju redovima novih online korisnika. Ovo usporavanje izazvalo je krizu u Dolini. Tehnološke tvrtke posljednjih su se nekoliko godina mučile u pronalasku nekog novog puta za rast koji će im omogućiti povratak na ‘staru slavu‘. U tom su procesu mnoge od njih potpuno napustile svoju izvornu misiju i pribjegle ‘hiper-monetizaciji‘ svake interakcije s klijentima u pokušaju da izvuku prihode od svojih naslijeđenih proizvoda i privuku Wall Street.

Pojedini tehnološki giganti odlučili su potpuno napustiti ideje koje su ih proslavile u očajničkom pokušaju obnove relevantnosti. Najbolji primjer ovakve potrage za ‘ponovnom slavom‘ je Meta koja je postala najuspješnija tvrtka za društvene medije jer je imala relativno jednostavan i atraktivan način za komunikaciju s prijateljima.

Tijekom godina, tvrtka je prikrila velik dio svog osnovnog proizvoda iza iscrpljujućeg sponzoriranog sadržaja i zbrkanih pomoćnih značajki. Kao rezultat toga, broj ljudi koji koriste Facebookove aplikacije lagano opada, a nekoć eksplozivan rast prihoda je posustao. Ali umjesto da pokuša natjerati ljude da ponovno požele koristiti njene proizvode, tvrtka je odlučila usmjeriti veleprodaju na metaverzum.

Namjera izvršnog direktora Marka Zuckerberga je očito posjedovati neku vrstu ‘drugog interneta‘, sljedećeg mjesta gdje se korisnici druže. Tvrtka je prošle godine potrošila više od 13 milijardi dolara na pokušaj ostvarenja metaverzuma. Danas o metaverzumu malo tko priča, a Metine najpopularnije platforme, Facebook i Instagram nisu ni blizu onoga što su u počecima bile.

Ovo nije prvi put u povijesti da je neka tvrtka pokušala napustiti svoju osnovnu djelatnost samo da bi joj se to raznijelo. Uzmimo General Electric, nekoć moćnog titana američke proizvodnje. U svojih prvih 100 godina GE se usredotočio na ono u čemu je bio najbolji: na izgradnju stvari. Bilo da se radilo o dijelovima aviona ili žaruljama, GE je bio proizvodna sila. Ali kada je bivši glavni izvršni direktor Jack Welch preuzeo dužnost 1980-ih, fokus GE-a počeo se pomicati od svoje izvorne djelatnosti.

Welch je progutao tvrtke poput NBCUniversala i ulijevao novac u sporedne tvrtke poput svoje podružnice za financijske usluge, GE Capital. Tijekom financijske krize 2008., GE Capital je postao veliki teret za tvrtku koja je bila prisiljena rasprodati mnoge svoje poslovne jedinice kako bi preživjela.


Komentari članka

Vezani članci

Stjepan Šafran kao hrvatska studija slučaja kapitalizma

14.04.2026.

Američki profesori pretvorili su biografiju vječnog predsjednika HOK-a u znanstveni rad o tranziciji. Otkrivamo kako se 1960-ih varao sustav da bi se zaposlilo više od pet radnika

Kako je Končar po Markovićevom zakonu zakoračio prema modernoj kompaniji

14.04.2026.

Prvo 'složeno poduzeće' u SFRJ osnovano 11. travnja 1989. naznačilo je kraj samoupravne ere i najavilo poslovanje na tržišnim principima Dana 11. travnja 1989. potpisan je samoupravni sporazum kojim je Rade Končar postao prvo složeno poduzeće u Jugoslavi

Slavonac prodaje aplikaciju za prijavu gostiju tisućama iznajmljivača i na Jadranu

09.04.2026.

Završio je FERIT, na kojemu danas radi kao vanjski suradnik. Stekao je iskustvo u korporativnom svijetu, no ipak se odlučio biti poduzetnik. Njegova je aplikacija nastala lokalno, a koristi se nacionalno

AI agenti preuzimaju urede: Koji su poslovi u Europi najugroženiji?

03.04.2026.

Nova studija Cofacea otkriva da će AI agenti najviše pogoditi visokoobrazovane stručnjake u razvijenim ekonomijama

"Državni 'fast-track' za Končar i Siemens: Širenje proizvodnje je prioritet

01.04.2026.

Investicija od 260 milijuna eura postala je strateški investicijski projekte RH zbog globalne potražnje i 350 novih radnih mjesta

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke