Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Svi 2009

Treba li RH osobni bankrot

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Lj. Gatarić, V. Zagorac  

Treba li RH osobni bankrot

Prezadužene fizičke osobe, samostalni poduzetnici pa i potrošači, pritisnuti dugovima i suočeni s nesposobnošću plaćanja ili trajnom nelikvidnošću, u Sloveniji već dobrih pola godine mogu proglasiti osobni bankrot.

Pokretanje takvog postupka mogu započeti ako više od dva mjeseca kasne s ispunjavanjem svojih obveza koje su veće od trostrukog iznosa njihove plaće ili drugih primanja, odnosno ako su nezaposleni i više od dva mjeseca kasne s plaćanjem obveza većih od tisuću eura.

Slovenija je takvu mogućnost uvela prije svega jer je morala svoje pravo prilagoditi pravu EU u kojem već postoji uredba o individualnom stečaju, a tomu je pridonijela i činjenica da je prezaduženost pojedinih subjekata bila toliko velika pa je 1999. godine po službenoj dužnosti iz sudskog registra bilo izbrisano oko sto tisuća pravnih osoba.

Njihovi su dugovi zakonom preneseni na fizičke osobe, osnivače i članove društva, što je pokrenulo masu postupaka koji su pokazali da te osobe nemaju dovoljno imovine za plaćanje svojih dugova, objašnjava nam autor slovenskog zakona o osobnom bankrotu Šime Ivanjko te dodaje da je isto toliko važan i treći, humanitarni razlog jer su ljudi prezaduženi, dugove ne mogu podmiriti, izbjegavaju zapošljavanje, rade na crno i postaju socijalni problem.

Uzevši sve to u obzir, u Sloveniji je napravljen kodeks insolventnih postupaka, uvedena mogućnost osobnog bankrota i stečaja zaostavštine. Dosad je podneseno 140 zahtjeva za bankrot, ali nijedan postupak još nije doveden do kraja. U postupku od tri faze najprije se plijeni imovina, koju se može zaplijeniti u skladu s propisima o ovrsi, vjerovnici se isplate iz postojeće imovine i onda se određuje rok od dvije do pet godina u kojem dužnik mora biti pod starateljstvom stečajnog upravitelja i tek ako je vrlo poslušan, radi sve što mu je sud odredio, sud ga može, ali ne mora, osloboditi preostalih dugova.

– Kod naše filozofije osobnog bankrota uglavnom je riječ o tzv. nesretnim, ali poštenim dužnicima (ljudi su se zadužili misleći da će njihov projekt uspjeti, ali se to nije dogodilo i dugove ne mogu vratiti) te o sociološkom aspektu prema kojem društvo treba pojedincu omogućiti da počne ispočetka – kaže Šime Ivanjko.

I u Hrvatskoj raste pritisak da se ozakoni osobni bankrot. Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, kaže da banke nisu protiv donošenja zakona o osobnom stečaju ili bilo kojeg drugog rješenja za probleme prezaduženih koje bi bilo bolje od postojećeg.

HUB procjenjuje da oko 15 tisuća građana ima problema s vraćanjem dugova, od 2,8 milijuna građana koji su u kreditnom odnosu s bankama. – Osobni stečaj samo je jedno od mogućih rješenja, ali nije opće prihvaćeno i samo manji dio zemalja EU ga je realizirao – navodi Bohaček te upozorava kako dužnici moraju biti svjesni da osobni bankrot nije “as iz rukava” koji će im donijeti oprost dugova, već gubitak imovine i poslovne sposobnosti.

Komercijalne banke tvrde da je naplata kredita i dalje zadovoljavajuća te da se na prste jedne ruke mogu nabrojiti slučajevi u kojima su pokretali ovrhu stanova građana koji ne vraćaju stambene kredite. No, zato je stradalo jako puno jamaca koji otplaćuju tuđe kredite, ali banke skrivaju podatke o jamcima. Ovrhe su češće u poslovnom svijetu, gdje su poduzetnici davali nekretnine u zalog za kredite.


Komentari članka

Vezani članci

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

Paket besplatnih bankarskih usluga: Ljudi se žale, a banke tvrde da nema trikova

09.01.2026.

U HUB-u ističu da besplatan paket bankarskih usluga za sve građane ne postoji ni u jednoj drugoj članici Unije

Ekonomisti najvećih hrvatskih banaka: Nastavit će se stabilan, ali umjeren, rast gospodarstva

02.01.2026.

Glavni ekonomisti najvećih hrvatskih banaka potvrdili su vjerodostojnost Vladinih makroekonomskih i fiskalnih planova: očekuju rast po stopi od 2,8 posto u idućoj godini, uz nešto veći raspon očekivanja između 2,6 posto kod najvećeg pesimista i 3,2 posto

HAMAG-BICRO i banke počinju financiranja za male poduzetnike

29.12.2025.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) sklopila je sporazum o suradnji s devet banaka, čime je pokrenuta provedba financijskog instrumenta EFRR Portfeljna jamstva, priopćio je HAMAG-BICRO u utorak.

Od danas je teže dobiti kredit, ovo su nova pravila

01.07.2025.

DANAS na snagu stupaju makrobonitetne mjere kojima HNB ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku st

Tag cloud

  1. 2841 članka imaju tag turizam
  2. 2694 članka imaju tag hrvatska
  3. 1803 članka imaju tag svijet
  4. 1482 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1998 članka imaju tag financije
  6. 1557 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1319 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1327 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 680 članka imaju tag opg
  17. 792 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 404 članka imaju tag potpore
  22. 516 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 489 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 436 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 354 članka imaju tag žensko poduzetništvo