Treća i četvrta generacija dižu poslovanje obiteljske tvrtke PPS Galeković iz Mraclina na višu razinu

PPS Galeković iz Mraclina nova je firma s dugom tradicijom. Naime, dotadašnji obrt – koji je ostvarivao 80-ak milijuna kuna prihoda – tek je 2019. pretvoren u d.o.o. I to je bio pun pogodak. PPS Galeković prošle je godine ostvario gotovo 130 milijuna kuna prihoda. I cijeloj grupaciji (koju čine PPS Galeković, PPS Majur i Drvo Galeković) nakon stagnacije u 2020., prošle su godine prihodi porasli više od 60 posto (na više od 200 milijuna kuna), a dobit je narasla jedan i pol puta, na gotovo 25 milijuna kuna. Ovo je bio puno brži oporavak nego od prethodne krize 2008., kad su prihodi pali više od 40 posto, i kad je to godinama nadoknađivano.

A kad je o nepogodama riječ, potres je ostavio velike štete na pogonu u Majuru – urušila se jedna hala, koju podižu iznova, izgorjela je trafostanica, puklo je 360 stakala… Štete još nisu ni zbrojili. Najvažnije je bilo osposobiti pogon za proizvodnju, a odštetu od države zatražit će naknadno.

Inače, Mladen Galeković na čelu je obiteljskog biznisa koji seže već u treću generaciju. Sve je počelo prije 66 godina, kad je osnovana mala radnja za izradu namještaja, stolarije i kućišta za radio aparate, koja se razvila u današnju grupaciju sa 260 zaposlenih u dva proizvodna pogona - u Mraclinu kraj Velike Gorice, i u Majuru pokraj Hrvatske Kostajnice.

Razdvojenost pogona donosi problem jer dva Galekovićeva kamiona stalno voze u oba smjera na udaljenosti od 70 kilometara. Međutim, tako je sirovinska baza bliže, a dva proizvodna pogona s lakirnicama omogućavaju i znatno veći kapacitete.

PPS označava poslove kojima se Galekovići bave – pilana, parketi, stolarija - premda se danas glavnina biznisa vrti oko parketa i drvenih podova, namijenjenih prvenstveno za skuplje stanove, bilo da se radi o masivnim ili višeslojnim parketima, a u ponudi su i parketi za kupaonice. Jako puno ulaže se i u masivne ploče stolova i gazišta, za što su instalirane i nove automatizirane proizvodne linije.

Plasman parketa i podova najmanji je problem – proizvodnja je rasprodana mjesecima unaprijed, a više od 60 posto se izvozi po cijelom svijetu. Trenutno su najjača tržišta SAD i Kanada, koji traže dvoslojni parket, a samo u New Yorku imaju naručene parkete za 40 tisuća kvadrata. Najbolje ide hrastov parket, a dobro prolazi i jasen, pogotovu u Kanadi. Hrastov masiv najviše se plasira u Francusku koja tradicionalno voli takav parket.

Tržište je prepoznalo kvalitetu, pa ponekad moramo odbijati narudžbe, makar i po višoj cijeni – priča Mladen Galeković i objašnjava kako uspjeh nije došao preko noći. Pripremali su se godinama za veće investicije u povećanje kapaciteta, i to još nije završena priča. Također, u Majuru su na krovove postavili solare snage jednog megavata, a kogeneraciju jednake snage na bazi biomase upravo instaliraju u Mraclinu. Kažu da peleti 'idu kao suho zlat'o.

No, s druge strane, Galekovići imaju velike primjedbe na hrvatske 'kogeneracije'. Tvrde da se ne smije dozvoliti da se takve energane otvaraju 'na ledinama', pa im je gorivo drvo. Od trupaca ostane bar 60 posto otpadaka, i to se može iskoristiti za gorivo. Osim toga, često se proizvodi samo električna energija, a toplinska ode u zrak, umjesto da se koristi, primjerice, za sušare.

Što se tiče nabave drveta, Galeković je zadovoljan suradnjom s Hrvatskim šumama, i tvrdi da se bune samo oni koji ionako ne plaćaju. No, sirovinski problem nastao je nakon invazije Rusije na Ukrajinu i blokade od strane EU. Tako je stao i uvoz brezovih šperploča iz Sibira, koje su najbolje na svijetu. Dodatni je problem globalno i zaustavljanje isporuka drveta iz Ukrajine, što uzrokuje nestašice i diže cijenu.

Kao odgovor na zaustavljanje dobave brezove šperploče pokrenuli smo proizvodnju troslojnog parketa te se isprobavaju razne varijante šperploča od drugih vrsta drveta iz Južne Amerike i Azije. To je sve proces koji se ne može napraviti preko noći ali je proizvodnja troslojnog parketa pokrenuta u najkraćem mogućem roku. Također, kao i svi imamo problema u dobavnim lancima te nestabilnost cijena, odgovaraju Galekovići.

U tvrtki ove godine očekuju daljnji rast natoč problemima sa šperpločom jer su u kratkom roku počeli proizvodnju supstituta koji se plasiraju na projekte u građevini te izvoz ali su povećani i drugi segmenti proizvodnje – masivne ploče. U srednjoročnom razdoblju Mladen Galeković vidi tvrtku s većim stupnjem automatizacije i robotizacije u proizvodnji, kao dio kružne ekonomije s manjom energetskom ovisnošću. Prošle su godine ugovorili nabavu električne energije na tri godine, a u međuvremenu planiraju podići novu fotonaponsku elektranu u Mraclinu, koja bi trebala amortizirati udar novi cijena za dvije godine.

U svakom slučaju, tvrtka će ostati obiteljska. Uostalom, u poslu već na odgovornim pozicijama uvelike sudjeluje i četvero djece. Sinovi Jakov i Viktor završili su šumarstvo, a Jana i Filip ekonomiju. Dakle, četvrta generacija je u biznisu, a uključeni su i članovi njihovih obitelji.

– Imam sreće da su svi prihvatili sudjelovanje u ovom biznisu, da su jako zagrizli i dalje ga razvijaju. Naša obiteljska tvrtka ne bi bila tako jaka bez njih – zaključuje Mladen Galeković.