Trećina farmi još ne ispunjava uvjete za EU

Iako je već privremeno zatvoreno poglavlje 12 o sigurnosti hrane, veterinarstvu i fitosanitarnom nadzoru, kriterije Europske unije još nisu zadovoljile sve hrvatske farme i klaonice. Zeleno svjetlo dobilo je 600 objekata za proizvodnju i preradu hrane, ali ih čak 350 to mora postići u roku od pet godina. Ako i uz odobreno vrijeme za prilagodbu izostanu ulaganja Hrvatska će teško ispuniti zahtjevne europske standarde u proizvodnji hrane.

Konzumna jaja jedan su od samo sedam, osam poljoprivrednih proizvoda kojih imamo dovoljno iz vlastite proizvodnje, a proizvode se na 140 registriranih farmi. Na godinu se proizvede 450 milijuna komada, a još 300 milijuna proizvedu obiteljska gospodarstva. Zasad je manje od 20 posto registriranih proizvođača uložilo u kaveze koje uvjetuje EU. Riječ je o skupim ulaganjima od čak 20 eura po kljunu jer peradarnike treba povećati. Domaći uzgajivači peradi nisu mogli povući znatniji novac iz Saparda, a tek se rade izmjene za Ipard. Uvjeti za dobivanje novca vrlo su strogi i uključuju poslovni plan s unaprijed osiguranim tržištem, velik broj životinja u jednom proizvodnom ciklusu te visoke ekološke uvjete na farmi.

Razdoblje za prilagodbu traje od kraja proizvodnog ciklusa do kraja 2015. godine. Za kokoši nesilice proizvodni ciklus traje 1,5 godina, dok je za prilagodbu objekata za proizvodnju hrane životinjskog podrijetla on propisan za kraj 2015. Za prilagodbu sjemena i sadnih materijala koji se proizvode u Hrvatskoj, proizvođači imaju vremena do 2014. Radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a izmijenjeno je 450 propisa, a još ih se tridesetak treba prilagoditi. Poglavlje 12 čini, pak, trećinu pravne stečevine koju Hrvatska treba uskladiti s EU-om. Postignut je velik uspjeh u iskorjenjivanju bolesti kod domaćih životinja. Iskorijenjena je svinjska kuga, koja je gotovo uništila stočni fond u više zemalja, a nije zabilježena epidemija ni među govedima.

U peradarstvu imamo bolje rezultate nego neke stare članice EU-a. Najveći minus zabilježen je u uzgoju svinja, gdje domaća proizvodnja iznosi 900.000 tovljenika, a domaće potrebe su 2,5 milijuna svinja. Primjerice, Italija na godinu proizvede čak 40 milijuna pršuta, a Hrvatska manje od milijun pa samo za potrebe domaćega tržišta, koje je zatrpano robom iz uvoza, nedostaje gotovo milijun pršuta. I uz nedovoljnu proizvodnje, hrvatska je prerađivačka industrija napravila veliki korak s »izvoznim brojevima« za Unijino tržište. Primjerice, Vindijini stručnjaci su prvi u Srbiji, nakon što su to već učinili u Hrvatskoj, dobili izvozni kontrolni broj za EU za peradarsku industriju Cekin u Plandištu.

Polovica klaonica ne zadovoljava kriterije
U proizvodnji hrane životinjskog podrijetla najveći su problem prekobrojne klaonice, posebice u Dalmaciji. Od 147 klaonica za crveno meso s propisima je usklađeno samo 40 posto, od 46 za perad 55 posto, a najbolje stoji prerada mesa, gdje je od 113 objekata neusklađeno još 35 posto.

Svinjogojstvo: Bez legalizacije ništa od novca EU-a
Uzgajivači svinja moraju legalizirati farme manje od 600 četvornih metara tako da ih usklade s prostornim planovima jedinica lokalne samouprave. Za farme veće od 600 kvadrata, a to se posebno odnosi na sustav zbrinjavanja otpadnih voda, trebat će skupljati papire od početka, što je također udar na njihov budžet. Bez legalnih objekata neće se moći dobiti potpore po farmi, odnosno ući u financijsku omotnicu EU-a.