Poduzetnički portal · Članak
21 Sij 2026
Trgovci za inflaciju krive rast plaća. Problem? Hrvatski radnik upola je jeftiniji od europskog prosjeka
Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Dražen Katalinić
S obzirom na to da inflacijski pritisci u Hrvatskoj postupno slabe, bilo bi ekonomski racionalno ukinuti ograničenja cijena, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna i dodali da mjere poput širenja liste proizvoda sa zamrznutim cijenama "gube smisao jer stvaraju troškove i narušavaju tržišne odnose".
– Iskustva drugih članica EU-a, osobito Mađarske, pokazuju da dugotrajno ograničavanje cijena hrane ne daje željene rezultate.
Takve mjere dovode do nestašica, rasta uvoza, slabljenja domaće proizvodnje i snažnog rasta cijena nakon ukidanja.
Unatoč ograničenjima, trogodišnji prosjek inflacije hrane u Mađarskoj od 17,5 posto najviši je u EU-u, što potvrđuje da zamrzavanje cijena ne rješava temeljne uzroke inflacije, navodi glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
Dobit stalno raste
U HUP-u pritom navode da je godišnja stopa harmonizirane inflacije u prosincu pala na 3,8 posto, uz padove u svim glavnim kategorijama, posebno kod hrane i energenata, te da proizvođačke cijene bez energenata rastu svega 1,4 posto godišnje, najniže još od rujna 2024., što upućuje na slabljenje troškovnih pritisaka u proizvodnom lancu, a pozitivne tredove dodatno potvrđuju kretanja u europodručju, pad indeksa cijena hrane svjetske Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) te očekivanja Europske središnje banke o nižim cijenama energenata u idućim godinama.
No, unatoč popuštanju inflacije, u HUP-u očekuju da će i u 2026. stopa inflacije u Hrvatskoj biti iznad prosjeka europodručja (3,4 posto prema 1,8 posto), ponajprije zbog rasta cijena usluga i snažnog rasta ukupnih primanja te ističu da je udio troška rada u BDP-u blizu 50 posto iznad prosjeka EU-a.
Također navode da analiza HNB-a potvrđuje da je rast troška rada glavni izvor inflacije, dok profiti poduzeća djeluju u suprotnom smjeru i ublažavaju inflacijske pritiske.
U HUP-u stoga zaključuju da u uvjetima inflacije potaknute rastom troška rada, standard građana se jača poreznim rasterećenjem dohotka, a ne administrativnim rastom plaća i minimalne plaće.
Glavna ekonomistica Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela Delfa Mišić poslodavcima poručuje da plaće nisu uzrok inflacije, nego odgovor na inflaciju i navodi da pad inflacije proizvođačkih cijena dodatno dokazuje da troškovni pritisci nisu posljedica rasta plaća.
Svaka tvrdnja da "visoke plaće generiraju inflaciju" je ekonomski neutemeljena i služi samo kao izgovor za ograničavanje dohotka radnika, kaže Mišić.
U Nezavisnim sindikatima navode da prema posljednjim podacima Eurostata cijena sata rada u Hrvatskoj iznosi 16,5 eura, dok prosjek EU-a doseže 33,5 eura.
Njemačka je na 43,4 eura, Austrija na 44,5 eura, Irska na 42,5 eura, a Belgija čak 48,2 eura.
Hrvatski je radnik upola jeftiniji od prosječnog europskog radnika i višestruko jeftiniji od radnika u razvijenim državama.
Kako onda može biti "preskup", pitaju u Nezavisnim hrvatskim sindikatima.
– Tvrdnja o previsokom udjelu troška rada u BDP-u također je pogrešna. Hrvatska ima niske apsolutne plaće u usporedbi s EU-om, a udio troška rada u BDP-u od oko 50 posto odražava strukturu gospodarstva s dominantnim uslužnim djelatnostima s niskom dodanom vrijednošću, gdje radnici svakodnevno generiraju prihode i dobit.
Neto dobit privatnog sektora kontinuirano raste, unatoč tome što poslodavci kritiziraju trošak rada. Ovdje nije riječ o "neproduktivnim radnicima", nego o lošim poslovnim modelima i menadžerskim odlukama koje desetljećima zanemaruju ulaganja u kapital, tehnologiju i automatizaciju, poručuje Mišić.
Jeftin rad
Pritom navodi da povećanje plaća može djelovati kao poticaj za produktivnost jer potiče poslodavce da optimiziraju procese i investiraju u učinkovitost, dok model niskih plaća održava neefikasne poslovne prakse.
– Ne smijemo zaboraviti ključnu činjenicu, privatni sektor velikim dijelom profitira zahvaljujući javnom novcu.
Subvencije, EU fondovi, javne nabave, projekti i plaće u javnom sektoru povećavaju potrošnju i stvaraju dodatnu profitabilnost poduzeća, često bez ikakvog ulaganja u tehnologiju ili produktivnost.
Umjesto da priznaju da njihov profit dolazi dijelom iz javnog novca, poslodavci radnike optužuju za previsok trošak rada, kaže Mišić i dodaje da je inflacija u Hrvatskoj posljednjih godina posljedica rasta cijena energenata, uvoznih cijena i globalnih poremećaja, dok trošak rada i rast plaća zaposlenih imaju stabilizacijsku ulogu jer održavaju osobnu potrošnju i agregatnu potražnju.
– U gospodarstvu s niskim ulaganjima i dominantnim uslužnim djelatnostima, rast plaća je neophodan za održivi rast, dok se poslodavci koriste floskulom o inflaciji kako bi zaštitili vlastite marže, poručuje Mišić i podsjeća da inflaciju ne pokreću radnici, nego sustav lošeg upravljanja, niska produktivnost kapitala i ovisnost o jeftinom radu, dok privatni sektor profitira od javnog novca.
Za trajno smanjenje inflacije u odnosu na europodručje, u HUP-u kažu da je potrebno djelovati na više razina, pa tako i uskladiti rast plaća s produktivnošću, osobito u javnom sektoru, zatim jačati domaću proizvodnju hrane i smanjivati uvoznu ovisnost, porezno rasteretiti prehrambene proizvode, kao i zamijeniti "široke poticaje" ciljanim mjerama za socijalno ranjive skupine.
Lobiji šire paniku i zastrašuju nestašicama
Potrošačka platforma "Halo, inspektore" osudila je zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca za ukidanjem ograničenja cijena 100 osnovnih proizvoda kao pokušaj manipulacije i zastrašivanja »izmišljenim« scenarijima nestašica i prijetnjama glede smanjivanja broja zaposlenih.
– Trgovački lobiji ponovno koriste prokušanu metodu širenja panike kako bi srušili mjere koje su, nakon povijesnog bojkota potrošača prošle godine, napokon donijele kakvu-takvu stabilnost na police trgovina, poručili su jučer iz platforme »Halo, inspektore« pozvavši Vladu da ne podlegne lobističkim pritiscima i zahtijevajući zadržavanje mjera ograničenja cijena dok god podaci s terena pokazuju da trgovci koriste i najmanju priliku za »skrivena« poskupljenja na artiklima koji nisu na listi. Istaknuli su da analize MMF-a i Europske središnje banke potvrđuju da su povećani profiti tvrtki bili odgovorni za značajan dio inflacije u eurozoni, pa tako i u Hrvatskoj.
Komentari članka
Vezani članci
HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto
20.07.2026.Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).
Rast maloprodaje usporava, slijedi borba za učinkovitost
16.07.2026.Čelnik Studenca Michał Seńczuk kaže da će prednost donositi logistika, podaci, asortiman i učinkovitost mreže, a ne samo nova otvaranja
Novina: Svaka kupnja na rate postaje kredit, potrošač će dokazivati kupovnu moć
10.07.2026.Svi koji prodaju proizvode ili usluge na rate morat će tražiti licencu HNB-a da su sposobni procijeniti kreditnu sposobnost
"Novi vlasnik Optike Ande žestoko se upustio u širenje tržišta
09.07.2026.Obrazac je isti kakav je investicijski fond primijenio u Mlinaru: agresivno organsko širenje temeljeno na snazi brenda, a zatim akvizicije
Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači
02.07.2026.Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.
Tag cloud
- 2886 članka imaju tag turizam
- 2728 članka imaju tag hrvatska
- 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1817 članka imaju tag svijet
- 1404 članka imaju tag ict
- 1580 članka imaju tag poljoprivreda
- 2009 članka imaju tag financije
- 544 članka imaju tag krediti
- 1664 članka imaju tag izvoz
- 1323 članka imaju tag trgovina
- 1357 članka imaju tag industrija
- 1262 članka imaju tag investicije
- 1086 članka imaju tag zapošljavanje
- 1088 članka imaju tag menadžment
- 702 članka imaju tag tehnologija
- 1185 članka imaju tag EU
- 875 članka imaju tag poduzetništvo
- 694 članka imaju tag opg
- 463 članka imaju tag BDP
- 369 članka imaju tag kompanije
- 795 članka imaju tag maloprodaja
- 560 članka imaju tag poticaji
- 711 članka imaju tag marketing
- 409 članka imaju tag potpore
- 523 članka imaju tag hotelijerstvo
- 459 članka imaju tag start up
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 541 članka imaju tag porezi
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 496 članka imaju tag gospodarstvo
- 533 članka imaju tag obrazovanje
- 438 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 515 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 419 članka imaju tag hnb
- 429 članka imaju tag vlada
- 347 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
